hrvatski

Konstrukcija i struktura Somatskoga tezaurusa hrvatskoga jezika

Tema izlaganja je Somatski tezaurus hrvatskoga jezika, konceptualno ustrojen leksikografski resurs motiviran čovjekom i dijelovima čovječjega tijela, koji se izrađuje u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. U prvom se dijelu sažeto govori o teorijskim postavkama i arhitekturi Somatskoga tezaurusa, a u drugom se također u kratkim crtama iznose pitanja i problemi njegove računalne aplikacije. Naime, zamišljen kao riznica u kojoj se grupira zajedno i čuva ili tezaurira sve što je vezano uz tijelo, Tezaurus objedinjuje različite tipove odnosa koji uz semantičke odnose u užem smislu kao što su sinonimija/antonimija te hijerarhijsko-hiponimijski i meronimijski odnosi vertikalne podređenosti, uključuje i druge tipove odnosa poput atribucije svojstava, funkcionalnih ili pak asocijativnih odnosa, čime odstupa od ustaljenih tezaurusnih struktura. Navode se i karakteristične frazeološke sveze. Primjerice, uz krovni somatizam KOSA tek po jedan primjer za svaki tip odnosa: čupa (stilistička sinonimija), pokrovni sustav (hiperonimija), vlas (meronimija), dakle tradicionalni odnosi, ali i novi plava kosa (atribucijski), češljati kosu (funkcionalni), te ukosnica (asocijativni) ; također i karakteristične frazeološke sveze (diže se kosa <na glavi> komu [zaprepašten je, prestravljen je tko] i drugi izrazi prenesenog značenja (sijeda glava [zrela, mudra osoba]), koji elaboriraju svojstva i funkcije somatskog koncepta KOSA. U primjeni to znači da se svaki od ukupno 55 krovnih somatskih koncepata oprimjeruje odnosno orječuje što većim brojem riječi odnosno leksičkih dokaza različitih aspekata svoga konceptualnog sadržaja, pri čemu svakom aspektu toga sadržaja odgovara jedna sastavnica tezaurusne arhitekture: (1) ulazni članak (2) hiperonimija (3) meronimija (4) hiponimija (5) atribucija (6) funkcionalni odnosi (7) frazeološke sveze i drugi izrazi prenesenog značenja (8) poslovice. Također treba naglasiti da su uz semantičku motivaciju neki odnosi u tezaurusu utemeljeni na morfološkoj derivaciji, na primjer: kosica, kosurina, kosat, češljati/počešljati, raščešljati, začešljati i drugi. U drugom će se dijelu govoriti o računalnoj podršci odnosno o modulu unosa polistrukturirane tezaurusne baze te o modulu njezine objave.

hrvatski jezik ; konceptualna organizacija ; Somatski tezaurus

nije evidentirano