hrvatski

Pobol i pomor od bolesti srca i krvožilja osoba treće životne dobi u PGŽ u razdoblju 2007.-2015. godine u odnosnu na preventivne javnozdravstvene aktivnosti projekta “Zdrava županija”.

Primorsko-goranska županija učlanila se u udrugu “Hrvatske mreže zdravih gradova” 2004. godine. Prvi „Plan za zdravlje“ donesen je 2006. godine, a od 2007. godine „Zdrava županija“ kontinuirano provodi aktivnosti prevencije bolesti i promocije zdravlja i socijalnog blagostanja kroz definiranje i provedbu zdravstvenih, odnosno socijalnih prioriteta po mandatnim razdobljima. Zdravstveni prioritet prevencije kardiovaskularnih bolesti je uz unapređenje mentalnog zdravlja prioritet koji se kontinuirano provodi od samog početka. Na razini primarne zdravstvene zaštite u PGŽ je zabilježen pobol od kardiovaskularnih bolesti za 2007. (n1), odnosno 2015. godinu (n2) kako slijedi: ukupno: n1=69386, n2=80636 ; na 100000 st.: n1=22712, n2= 27224 ; 65+ godina: n1=37436, n2= 48601 ; pri čemu je strukt. indeks (udio): n1=53, 95, n2=60, 27 (ukupan br. stanovnika PGŽ: n1=305505, n2=296195). Na razini bolničke zdravstvene zaštite podaci o pobolu za 2007. (n1), odnosno 2015. (n2) su sljedeći: ukupno: n1= 4150, n2=5562 ; 65+ godina: n1= 2632, n2=3788 ; udio: n1=63, 42, n2=68, 10. Trend pobola u primarnoj, tako i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti je u porastu. Pomor od bolesti srca i krvožilja u PGŽ za 2007. (n1) odnosno 2015. godinu (n2) iznosi: n1=1380, n2=1087 ; na 100000 st.: n1=451, n2=367 ; strukt. indeks (udio): n1=40, 93, n2=29, 61 (ukupno umrli u PGŽ: n1=3372, n2=3671 ; na 100000 st.: n1=1104, n2=1239). Najčešće dijagnostičke podskupine su ishemijske bolesti srca čiji je udio smrtnosti 2015. godine iznosio 8, 60% i kardiomiopatije s udjelom smrtnosti 7, 49%. Premda se povećava ukupan broj umrlih, trend pomora od kardiovaskularnih bolesti je u opadanju. Porast pobola od bolesti srca i krvožilja podcrtava zdravstvenu sliku Primorsko-goranske „stare“ županije. Treća životna dob karakterizirana komorbiditetima i potrebom za politerapijom, uz nižu razinu zdravstvene pismenosti, predstavlja izazov i potrebu za kontinuiranim javnozdravstvenim intervencijama. S druge strane, smanjen pomor, na žalost, otvara prostor drugom vodećem uzroku smrti u PGŽ, a to su novotvorine. Stoga se, osim prikaza kretanja pobola i pomora od kardiovaskularnih bolesti, u ovom radu želi prikazati aktivnosti koje se kroz navedeni zdravstveni prioritet na Županijskoj razini kontinuirano provode već gotovo 10 godina. Također, želi se osvrnuti na mjesto i ulogu obiteljske medicine u praćenju kroničnih srčanih bolesnika treće životne dobi, s posebnim naglaskom na preventivne aktivnosti. Prevencija kardiovaskularnih bolesti u trećoj životnoj dobi zahtijeva interdisciplinarni pristup i međusektorsku suradnju.

kardiovaskularne bolesti ; treća životna dob ; preventivni programi

nije evidentirano