hrvatski

Jezik silbenskih dopreporodnih spomenika

Za korpus istraživanja doktorske disertacije autor koristi sve tada dostupne rukopisne glagoljične i latiničke dopreporodne spomenike. Kako bi se bolje shvatile jezične specifičnosti kojim su pisani silbenski spomenici u 17., 18. stoljeća autor daje kulturno-povijesni presjek života na ovom sjeverozapadnom otoku zadarskoga otočja. U radu su iznesene paloeografske osobitost glagoljskih i latiničkih rukopisa, a naročito se proučavao odnos grafema i fonema. U disertaciji se nalazi popis pisara i njihovih zapisa koji će zasigurno olakšati buduća istraživanja. Autor također daje glasovne, oblične, tvorbene i sintaktične posebnost silbenskih rukopisa uspoređujući ih sa suvremenim mjesnim govorom za što je bilo poterbno intervjuirati informatore koji stalno borave na Silbi. Proučavajući stilističke osobitosti autor pokazuje da rukopisi pripadaju različitim funkcionalnim stilovina, a da se u nekim rukopisima, koji inače pripadaju administrativnom funkcionalnom stilu, mogu pronaći elementi kniževnoumejtničkoga. Disertacija također sadrži i bogat rječnik. U prilozima su nalaze pojedini faksimili zapisa iz svih spomenika, a glagoljični su transliterirani. Također, na kraju rada priložne su fotografije silbenskih znamenitosti kako bi se naglasio kulturološki okvir nastanka silbenskih rukopisa.

otok Sliba 17. stoljeće, 18. stoljeće, glagoljski rukopisi, latinički rukopisi, jezične osobitosti, paleografske osobitosti, sitilske osobitosti

nije evidentirano