Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1007046

JEZIČNE ZNAČAJKE TEMPORALA DRUGOGA BERAMSKOGA (LJUBLJANSKOGA) BREVIJARA S GLEDIŠTA POVIJESNE DIJALEKTOLOGIJE


Vranić, Silvana
JEZIČNE ZNAČAJKE TEMPORALA DRUGOGA BERAMSKOGA (LJUBLJANSKOGA) BREVIJARA S GLEDIŠTA POVIJESNE DIJALEKTOLOGIJE // Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (2019) (znanstveni, poslan)


Naslov
JEZIČNE ZNAČAJKE TEMPORALA DRUGOGA BERAMSKOGA (LJUBLJANSKOGA) BREVIJARA S GLEDIŠTA POVIJESNE DIJALEKTOLOGIJE
(Language features in the Temporal of Second Beram (Ljubljana) Breviary (from the viewpoint of diachronic dialectology))

Autori
Vranić, Silvana

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, znanstveni

Izvornik
Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu (2019)

Status rada
Poslan

Ključne riječi
Drugi beramski (jubljanski) brevijar, temporal, govor Berma, hrvatski crkvenoslavenski jezik, povijesna dijalektologija
(Second Beram (Ljubljana) Breviary, Temporal, Croatian Glagolitism, the Croatian Church-Slavonic language, Chakavian dialect, the dialect of Beram)

Sažetak
U ovom su radu istaknute značajke temporala Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara koje se razlikuju od hrvatskih crkvenoslavenskih značajki, a koje bi se mogle pripisati vernakularu. Dosadašnji pokušaji utvrđivanja vernakularnih elemenata na prvih 50 folija s aspekta dijakronijske dijalektologije pokazuju da taj dio temporala Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara pripada sjevernomu tipu liturgijskih tekstova. Razlog je takvomu zaključku u prvom redu pretežitost žd-refleksa jotacije dentala d iako je na folijama 38ab-50 ipak rjeđe zastupljen, što pridonosi pretpostavci da je potonji dio pisala druga ruka. Premda su prvih 30 (odnosno prvih 20, pa 21-30) folija, kao što je odredio Mateo Žagar na temelju osnovnoga dojma pisma (slovnim proporcijama, smještaju u retku), pisala dva pisara, prema udjelu su vernakularnih značajki i one od 30cd do 37cd bez bitnih različitosti, što govori ili o pripadnosti pisara istoj pisarskoj školi ili o zajedničkomu materinskom govoru. Vodeći računa o (ne)pouzdanosti starih tekstova kao dijalektoloških predložaka, jednakom se je metodologijom – dijakronijske ili povijesne dijalektologije – pokušalo u ovom radu utvrditi ima li u ostalim dijelovima temporala (104cd- 122cd, 165ab-194cd i 237ab-240cd), koje je prema spomenutomu kriteriju izdvojio M. Žagar, vernakularnih elemenata. Takve su jezične činjenice uspoređene s rezultatima istraživanja beramskoga govora provedenog za potrebe ovoga rada s ciljem da se odgovori na pitanje jesu li temporal Drugoga beramskoga (ljubljanskoga) brevijara i pisali pisari kojima je materinski idiom bio beramskoga tipa ili su pišući unosili elemente beramske skupine govora. Dvije su među njima temeljne: odraz jata u gramatičkim morfemima i odraz stražnjega nazala. Uvećani je broj tzv. ekavizama u prvim dvama za ovaj članak analiziranim dijelovima zasigurno posljedica tendencije da se ekavski odraz jata piše slobodnije, odnosno percepcije jata kao vokala e- tipa (Damjanović 2011: 284-285), ali moguće i utjecaja beramskoga govornoga tipa, to više što se ekavske zamjene mogu naći i u gramatičkim morfemima. Ikavizmi u leksičkim morfemima, uz zamjenicu če, pak govore u prilog predlošku s krčkoga vrbničkoga područja. Kada je riječ o odrazu stražnjega nazala, može se pretpostaviti da je primarni refleks u beramskomu govoru bio o (danas dosljedan u gramatičkim morfemima, paralelan s u u leksičkim u koje inovacije brže prodiru), a da je u ovom temporalu u bilježen prema normi hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika. U tom bi se smjeru i rijetke zamjene s o, to više što je već i na nekoliko takvih primjera u sanktoralu Brevijara upozorio M. Mihaljević (2011: 131), mogle promatrati i kao utjecaj organskoga idioma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Silvana Vranić, (202805)

Časopis indeksira:


  • Scopus