hrvatski

Pogled na ženu i njen odgoj i obrazovanje u antici

Autor u prvom dijelu svoga priloga, a na primjeru Nausikaje o kojoj se puno govori u Homerovoj Odiseji, uka-zuje na bitne odgojne vrijednosti ženskoga potomstva u vrijeme antike. Potom ističe i nešto slojevitiji odnos prema ženskoj naobrazbi koristeći se drugim antičkim izvorima, poput Aristofana, Perikla, Ksenofonta, Sokra-ta, Platona, Aristotela, Cicerona, Plutarha, koji su za razliku od epskog pogleda na ženu i njene kreposti, ukazali i na vrlo prizemljeni odnos prema ženskom odgoju gdje se isticalo mušku skeptičnost prema ženi općenito (Aris-tofan), isticanje šutljivosti kao najpoželjnije kreposti ženskoga odgoja (Periklo), a onda i onog minimalno od-gojno-obrazovnog što bi mlada žena sa sobom ponijela u bračnu vezu (Ksenofont), pa sve dotle da su neke od njih (kao pojedinačni slučajevi!) bile čašćene zbog svoje visoke kulture u ulozi učiteljice markantnom liku grčke filozofije (Sokrat). Platon je otišao tako daleko da je posumnjao očito u vrlo rašireno tadašnje uvjerenje koje je i danas prisutno u svijesti mnogih, naime to da postoje pojedini poslovi koji su specifični muškarcima, a drugi ženama. Nakon insistiranja na načelnim odgojno-obrazovnim vrijednostima u ženskom odgoju, prelazi se na pojedinačne primjere visoko obrazovanih žena iz grčke i rimske antike kao što su Sapho, Aspazija, Kornelija i Hipatija. Prva se bavila pjesmom i proglašena je Pjesnikinjom, dakle, ne bilo kakvom pjesnikinjom kao što je i Homer bio Pjesnik, a ne puki pjesnik. Kao takva imala je velikog utjecaja na antičke pjesnike poput Katula i Ovidija. Druga, Aspazija, Periklovoa družica, od koje je sam Periklo učio umijeće govorništva kao i veliki Sok-rat. Treća, Kornelija, rimska visokoobrazovana žena, majka braće Grakho (Tiberija i Gaja), vrlo je skrbno bri-nula za obrazovanje svoje djece dovodeći im najprestižnije učitelje iz Grčke o čemu imamo svjedočanstvo kako kod Cicerona, Kvintilijana, tako i Plutarha, Četvrta, Hipatija koja je osim dobrog poznavanja filozofije bila vrsna u matematici, geometriji i astronomiji čiji su učenici bili i pogani i kršćani, a njena predavanja uživala visoki javni karakter. Prema sudu povjesničara Sokrata, Hipatija je postigla tako visoku razinu znanja da je nadmašila sve filozofe svoga vremena. Nesretnim slučajem bila je žrtva osvetničke ruke neupućenih i nedora-slih ljudi od kojih se to moglo najmanje očekivati.

odgoj žene u antici, Sapfa, Aspazija, Kornelija, Hipatija

nije evidentirano