hrvatski

Nutritivno praćenje kardiokirurških bolesnika

Nutritivni status kardiokirurških bolesnika znatno utječe na ishod kirurškog liječenja bilo da se radi o pothranjenosti, gubitku potporne mišićne mase, normalnoj ili prekomjernoj tjelesnoj težini.Brojna istraživanja pokazuju da je proteinsko-energetska malnutricija učestali problem među bolesnicima prije i/ili poslije kardiokirurške operacije. Fiziološki stres uzrokovan kirurškom traumom potiče oslobađanje stresnih hormona koji uzrokuju brojne promjene metaboličkih putova što rezultira razvojem hipermetabolizma. U hipermetaboličkoj fazi dolazi do proteolize mišićne mase s negativnom bilancom dušika i povećanim potrebama metabolizma. Kardiokirurški bolesnici su u nutritivnom riziku ukoliko su nakon operacije: izgubili više od 5% potporne mišićne mase, imaju indeks nemasne tjelesne mase FFMI ≤14 kg/m2 za žene, FFMI ≤16 kg/m2 za muškarce, serumski albumini ≤ 35 g/L. Gubitak potporne mišićne mase povećava rizik od nastanka infekcija, smanjuje cijeljenje kirurške rane, smanjuje imunitet te utječe na dužinu boravka u jedinicama intenzivnog liječenja i u bolnici. Odgovarajućom nutritivnom potporom prije i poslije operacije smanjuju se morbiditet, troškovi liječenja te se poboljšava kvaliteta života bolesnika. Krajem 2015. na Zavodu za kardijalnu i trasnplatacijsku kirurgiju uvedena je procjena nutritivnog statusa prije i poslije operacije te nutritivna potpora bolesnika koji su uključeni u program TAVI (transkateterska implatacija aortalne valvule), transplataciju srca te mehaničku potporu u cirkulaciji. Cilj razvoja plana nutritivne njege bio je smanjenje metaboličkih promjena uzrokovanih kirurškom traumom. Procjena nutritivnog statusa ima važnu ulogu prije i poslije kirurškog liječenja kao bi se procijenio rizik od nastanka malnuitricije. Prije definiranja plana nutritivne njege provode se mjerenja stanja uhranjenosti pomoću antropometrijskih (bioelektrična impedanca i dinamometrija šake), MNA metode (Mini Nutritional Assessment) te kliničkih i biokemijskih metoda (ukupni proteini, albumini, ukupni magnezij, glukoza, ureja, kreatinin, hemoglobin, CRP, limfociti i vitamin D). Gubitak apetita je česta pojava prije i nakon kirurškog liječenja te znatno utječe na smanjenje unosa hrane. Kod bolesnika se svakodnevno prati unos hrane koji u periodu nakon operacije vrlo rijetko zadovoljava potreban energetski dnevni unos. Gubitak potporne mišićne mase, niske vrijednosti biomarkera za procjenu stanja uhranjenosti i smanjeni unos hrane indikatori su uvođenja oralne enteralne prehrane, a u težim slučajevima parenteralne prehrane. Razvojem plana nutritivne njege i nutritivne potpore smanjuju se rizici od nastanka komplikacija koji rastu s gubitkom potporne mišićne mase, snage i funkcionalnosti za vrijeme i nakon bolničkog liječenja. Nastavak nutritivne potpore i redovite kontrole statusa preporučuju se svim bolesnicima i nakon otpusta.

procjena stanja uhranjenosti ; kardiokirurški bolesnici ; nutritivna potpora ; plan nutritivne njege

nije evidentirano