Pregled bibliografske jedinice broj: 1006585
Dijetoterapija bolesti žučnjaka
Dijetoterapija bolesti žučnjaka // Bolesti jetre i bilijarnog sustava
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 1-1 (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 1006585 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijetoterapija bolesti žučnjaka
(Gallbladder nutrition therapy)
Autori
Martinis, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Izvornik
Bolesti jetre i bilijarnog sustava
/ - , 2018, 1-1
Skup
Trajno usavršavanje liječnika i ljekarnika
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
dijetoterapija ; žučnjak ; bilijarni sustav
(gallbladder ; nutrition therapy)
Sažetak
Kolelitijaza je najčešća bolest bilijarnog trakta i predstavlja relativno čest poremećaj. Učestalost značajno varira ovisno o etničkom podrijetlu ispitivane populacije i prehrani. Nije poznato zašto određena populacija razvija kolelitijazu, međutim rizični čimbenici koji pogoduju razvoju bolesti su: pretilost, starija životna dob, ženski spol, prehrana bogata mastima, obiteljska predispozicija, trudnoća, lijekovi na bazi estrogena, nagli gubitak na tjelesnoj težini te druge bolesti (šećerna bolest, Crohnova bolest, ciroza jetre). Podaci iz dvije velike epidemiološke studije: talijanske Sirmione (M.I.C.O.L) i američke (NHANES III) govore u prilog činjenici da će asimptomatski, slučajno otkriveni žučni kamenci takvi i ostati. U onih pacijenata u kojih se simptomi jave velika je vjerojatnost da će se manifestirati u obliku bilijarnih kolika. Do kolika dolazi kada se kamenci u žučnjaku pokrenu prilikom kontrakcija isprovociranih obilnijim masnim obrokom te zaustave protok žuči na izlazu iz žučnjaka. Potencijalne upalne komplikacije su akutni kolecistitis, koledokolitijaza i akutni pankreatitis. Postoje dva pristupa u liječenju žučnih kamenaca: liječenje čekanjem uz pridržavanje dijete te kirurško uklanjanje žučnjaka, kolecistektomija. Uloga prehrane bilo da se radi o liječenju čekanjem ili upali žučnog mjehura/ gušterače te kirurškom liječenju jasno je definirana i ima veliki značaj. Takva perioperativna prehrana obuhvaća sve faze i specifičnosti preoperativne i postoperativne dijetoterapije. Bolesnicima se savjetuje unos energije od 30-35 kcal/kg/24 h, prehrana treba biti bogata ugljikohidratima i bjelančevinama, a umjerena u mastima (1, 0 – 1, 5 g/kg/24 h bjelančevina i 0, 7 – 1 g/kg/24 h masti). U dijetoterapiji se preporučuje lako probavljiva hrana, bez upotrebe oštrih i nadražujućih začina i namirnica koje uzrokuju nadimanje. Jela se pripremaju kuhanjem ili pirjanjem bez dodatka masnoća ili s malom količinom maslinovog i drugih biljnih ulja. Prednost treba dati tjestenini, riži, kuhanom krumpiru, nemasnom mesu, peradi bez kožice i bijeloj ribi te protisnutom kuhanom povrću i voću. Osnovni princip periopeartivne prehrane u bolesti bilijarnog trakta je adekvatnim namirnicama smanjiti lučenje žuči te na taj način spriječiti pojavu simptoma i mogućih komplikacija, dok u postoperatvnoj fazi ubrzati bolesnikov oporavak i povratak svakodnevnim aktivnostima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Nutricionizam, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)