hrvatski

Uloga nutricionista u praćenju pretilih bolesnika nakon "sleeve resekcije želuca" u KB Dubrava (prikaz slučaja)

Pretilost, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) definira se kao bolest u kojoj se višak masnog tkiva nakuplja u tolikoj mjeri da ugrožava zdravlje. Podaci objavljeni 2016. godine navode da je u svijetu zabilježeno više od 1, 9 milijardi odraslih osoba s povećanom tjelesnom masom i 650 milijuna pretilih, od toga je u RH bilo 60 % odraslih s povećanom tjelesnom masom, a 25 % pretilo. Pretilost je postao veliki javnozdravstveni problem čije je liječenje ograničeno i otežano. Rizični je čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, inzulinske rezistencije, šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, hiperlipidemije, razvoj karcinoma, bolesti jetre i brojne druge bolesti. Postoje različite smjernice u liječenju pretilosti ali sve imaju isti pristup: promjena stila života, uvođenje redukcijske dijete i tjelesne aktivnosti. Ukoliko bolesnik nema zadovoljavajuće rezultate standardnim metodama primjenjuju se lijekovi i u konačnici se indicira barijatrijska kirurgija kojom bolesnici gube 35 - 40 % na tjelesnoj masi. Zahvati koji se provode u barijatrijskoj kirurgiji dovode do gubitka tjelesne težine tako što ograničavaju količinu hrane koju želudac može primiti ili uzrokuju malapsorpciju hranjivih tvari. Kod ''sleeve'' resekcije želuca ograničava se unos hrane otklanjanjem većeg dijela želuca do 75 %, a ostatak želuca nakon ovog zahvata ima izgled cijevi. Cilj: prikazati nutritivno praćenje bolesnika nakon "sleeve resekcije želuca" tijekom 12 mjeseci. Rezultati: u radu su 12 mjeseci nakon kirurškog zahvata prikazane 2 pretile bolesnice prosječne dobi 42, 6 godina s ITM>40 kg/m2. Jedna bolesnica je imala nereguliranu šećernu bolest (HbA1c = 7, 7 %) dok je druga bolesnica bila bez komorbiteta. Na svakoj kontroli bolesnice su ispunjavale upitnike o prehrambenim navikama, provedena su antropometrijska mjerenja i pratili su se biokemijski parametri te se po potrebi provodila ponovna edukacija o prehrani. Bolesnica koja ima dijagnosticiranu šećernu bolest od prvog dana je promijenila prehrambene navike, izgubila je 70 kg, uspješno je regulirala šećernu bolest zbog čega je ukinuta i terapija, nije bila u deficitu vitamina i minerala te se tokom cijelog procesa osjećala dobro. Druga bolesnica je nakon zahvata odbijala promijeniti loše prehrambene navike, izgubila je 57 kilograma, pojavio se deficit vitamina B skupine, željeza, magnezija, osjećala se depresivno, umorno i bez energije te je loš izbor namirnica uzrokovalo želučane probleme i odbojnost prema hrani. Zaključak: istraživanja pokazuju da su pretili bolesnici koji su podvrgnuti kirurškom zahvatu postigli veći gubitak tjelesne mase nakon jedne do dvije godine u usporedbi s bolesnicima koji nisu podvrgnuti. Uz veliki broj metoda, smjernica u liječenju debljine i kirurških zahvata pokazalo se da je ključ uspješnog gubitka tjelesne mase u promjeni prehrambenih navika, povećanoj tjelesnoj aktivnosti i promjeni životnih navika te da glavnu ulogu u liječenju ima motiviranost bolesnika.

pretilost ; barijatriska kirurgija ; sleeve resekcija želuca ; prehrambene navike

nije evidentirano