Kretanje osobne potrošnje na primjeru odabranih članica EU-a (CROSBI ID 265969)
Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Buterin, Vesna ; Vlahinić, Lenz, Nela ; Mihaljević, Natalija
hrvatski
Kretanje osobne potrošnje na primjeru odabranih članica EU-a
Osobna potrošnja najveći je makroekonomski agregat s velikim utjecajem na ekonomska kretanja i udjelom u BDP-u od oko 60 %. Cilj rada bio je utvrditi postoje li značajne razlike u kretanju i strukturi osobne potrošnje u Hrvatskoj i dvjema novim članicama EU-a, Češkoj i Rumunjskoj, te utvrditi obrasce promjena osobne potrošnje u promatranim državama. Analiza je potvrdila snažnu povezanost osobne potrošnje i BDP-a, a ta je veza donekle snažnija kod Rumunjske, gdje se smjer stopa promjena gotovo podudara. Navedeno potvrđuje osobnu potrošnju kao važnu kategoriju o kojoj treba voditi računa kod donošenja makroekonomskih politika. Analiza je također pokazala da je udio osobne potrošnje u BDP-u najmanji u Češkoj, što ukazuje na zaključak da postoje neki drugi pokretači češkog gospodarstva, prvenstveno investicije i neto izvoz. S obzirom na to da su Češka i Hrvatska male otvorene ekonomije koje su usporedive i po dostignutom stupnju razvoja, a imajući u vidu češki gospodarski rast koji je znatno viši nego u Hrvatskoj, može se zaključiti da je model gospodarskog rasta u Češkoj bolji i dugoročno održiviji. Oslanjanje gospodarskog rasta na osobnu potrošnju kao generator agregatne potražnje nije model koji može osigurati održiv rast BDP-a u Hrvatskoj, pogotovo u uvjetima smanjenja broja stanovnika. Stoga je nužno osigurati poticajan institucijski okvir za rast domaćih i inozemnih investicija te veću izvoznu orijentaciju.
osobna potrošnja ; bruto domaći proizvod ; ekonomski rast
nije evidentirano
engleski
Personal Consumption Movement – case of selected EU members
nije evidentirano
personal consumption ; gross domestic product ; economic growth
nije evidentirano
Podaci o izdanju
7 (1)
2019.
271-285
objavljeno
1848-1299
1849-1723
https://doi.org/10.31784/zvr.7.1.17
Povezanost rada
Ekonomija