hrvatski

Energetska oporaba otpada pod utjecajem europske legislative

Ovisnost o uvozu sirovina te utjecaj na okoliš predstavljaju glavne probleme koji definiraju put razvoja cjelokupnog europskog gospodarstva. Europska unija nastoji doskočiti ovim problemima kroz stimuliranje niskougljičnog, održivog, konkurentnog i sirovinski učinkovitog gospodarstva. Razvoj gospodarstva u ovome smjeru moguće je postići kroz povećanje održivosti proizvodnje promoviranjem simbioza industrija te uspostave šireg kružnog gospodarstva što Europska unija promovira kroz strateške planove za razvoj gospodarstva i legislativni okvir, čime je definiran i pristup "zatvaranja petlje". Integrirani sustav gospodarenja otpadom i njegove oporabe, ne samo da može pomoći pri „zatvaranju petlje“ na materijalnoj strani, kroz uporabu sekundarnih sirovina u proizvodnji sekundarnih materijala čime se skraćuje proizvodni lanac, nego i na energetskoj strani. Na ovaj način energija iz otpada se koristi za (djelomično) zadovoljavanje energetskih potreba čitavog sustava. Ova misao je iskorištena kao polazna točka ovoga istraživanja, gdje je korišten energetski pristup procjeni životnog ciklusa razmatranih sustava. Energetska analiza, putem pokazatelja ukupne potražnje za energijom, prihvaćeni je pristup za procjenu održivosti različitih proizvoda i sustava. U ovome je radu, praćenjem svih materijalnih i energetskih tokova te njihovim svođenjem na primarnu energiju, putem pokazatelja ukupne potražnje za energijom, definiran indeks povrata primarne energije (PERI indeks). Dobivene vrijednosti indeksa PERI pokazuju da sustav gospodarenja komunalnim otpadom kroz kombiniranu materijalnu i energetsku oporabu može vratiti u gospodarstvo do 50% resursa koji su ušli u sustav gospodarenja otpadom u obliku otpadnih materijala. Energetski vektori proizvedeni putem energetske oporabe otpada mogu se iskoristiti za zadovoljavanje energetskih potreba samog analiziranog sustava uspostavom povratne petlje kroz energetske sustave. Na ovaj način, smanjuje se utjelovljena energija sekundarnih materijalnih proizvoda što ima direktan utjecaj na njihovu održivost, kao i održivost cjelokupnog sustava. Rezultati pokazuju da se korištenjem materijalnih sirovina, separiranih iz komunalnog otpada, u proizvodnji smanjuje utjelovljena energija proizvedenih (sekundarnih) materijala za prosječno 63% do 74%, u usporedbi s proizvodnjom primarnih materijala, dok korištenje energije iz otpada, u istim scenarijima, dovodi do dodatnog smanjenja utjelovljene energije i to za 19% do 67%. Navedeni rezultati pokazuju da energija iz otpada može dodatno povećati održivost integriranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom kao i proizvedenih materijala unatoč tome što se, kroz novi legislativni okvir Europske unije, naglasak stavlja na materijalnu oporabu. Također, može se zaključiti da čak i relativno mala količina energije iz otpada, proizvedene u sustavu koji kombinira materijalnu i energetsku oporabu, može pomoći u „zatvaranju petlje“, unutar gospodarstva Europske unije, povećanjem održivosti recikliranja otpadnih materijala. Sa stajališta lokalnih kreatora politika, ekonomska strana problema gospodarenja otpadom još uvijek predstavlja najznačajniji aspekt. Ovaj aspekt je naglašen činjenicom da troškove ovakvih sustava plaćaju njegovi korisnici (građani) čime ovo pitanje veže za sebe i pitanje socijalne prihvatljivosti. Stoga, posljednji analizirani pokazatelj u ovome istraživanju je pokazatelj ukupnog troška analiziranog sustava, izražen po masi odloženog miješanog komunalnog otpada, kojega plaćaju korisnici ovoga sustava. Rezultati ovoga pokazatelja govore da se ukupno najbolji socioekonomski rezultati ostvaruju kombiniranjem materijalne i energetske oporabe. Korištenjem upravo ovih triju parametara, koji obuhvaćaju više važnih područja koje je potrebno sagledati prilikom analize ovakvih sustava, smanjuje se broj kriterija koje je potrebno razmotriti prilikom multikriterijskog rangiranja rezultata. Sveukupni rezultati pokazuju da energetska oporaba otpada na jednoj razini omogućuje povećanje povrata primarne energije te time smanjuje utjecaj na okoliš, kao i ovisnosti o uvozu sirovina. Na drugoj razini pomaže u „zatvaranju petlje“ u kružnom gospodarstvu te promovira simbiozu među industrijskim granama, čime se direktno povećava održivost materijalne oporabe i proizašlih proizvoda. Na trećoj razini omogućava ekonomsku i socijalnu održivost implementacije promjena u sustavima gospodarenja otpadom i njegove oporabe, čime doprinosi širem europskom stremljenju prema transformaciji postojećeg gospodarstva u okviru koncepta kružnog gospodarstva i „zatvaranja petlje“.

gospodarenje komunalnim otpadom ; energetska oporaba otpada ; praćenje materijalnih i energetskih tokova ; legislativa o gospodarenju otpadom ; socioekonomska analiza ; analiza održivosti ; energetska analiza ; kružno gospodarstvo ; integracija sustava ; višekriterijsko odlučivanje ; uloga energije iz otpada

nije evidentirano