hrvatski

Kulturnoantropološka analiza potrošačkih praksi i identiteta – robna kuća NAMA u centru Zagreba

Doktorska disertacija jest kulturnoantropološka analiza potrošačkih praksi i identiteta, koja se temelji na dijakronijskom etnografskom istraživanju razvoja domaće potrošačke kulture na primjeru robne kuće Nama u centru Zagreba, osnovana kao trgovačka kuća Kastner i Öhler početkom dvadesetog stoljeća. Na temelju interdisciplinarne literature o razvoju potrošačkog društva, materijalnoj kulturi, modernizaciji maloprodaje, urbanizaciji, potrošačkoj socijalizaciji, tranziciji postsocijalizma, procesu globalizacije, te osobito o razvoju robnih kuća kao mjesta potrošačke modernizacije, definiran je teorijski okvir disertacije. Pomoću koncepata poput objektifikacije, glokalizacije potrošačke kulture, potrošnje kao prakse društvene komunikacije i klasifikacije, urbane potrošačke kulture, racionalizacije maloprodaje, potrošnje kao užitka, potrošačke želje, potrošačkih taktika te simbolične ekonomije prostora, robna se kuća analizira kao antropološko mjesto koja reflektira promjene u širem socioekonomskom kontekstu. U radu se na temelju naracija i arhivske građe interpretiraju kulturni aspekt potrošačke kulture te individualna potrošačka iskustva, o kojima se raspravlja u komparativno generacijskoj, socioekonomskoj i rodnoj perspektivi. Specifičan potrošački prostor Name analiziran je kao mjesto prakse. Pokazuje se kako su individualne potrošačke prakse bitno obilježene širim društveno-ekonomskim kontekstom. Analiza trgovačkog prostora otkriva kako je najstarija robna kuća u centru grada, kao inovativna trgovačka institucija, u svojim začetcima potakla rađanje lokalne potrošačke kulture. U razdoblju socijalizma, taj je potrošački prostor funkcionirao kao prostor masovne potrošnje, reflektirajući vrijednosti tada vladajuće ideologije, odnosno ograničenje (potrošačke) slobode. U najnovije doba, Nama je poprimila simboličko značenje koje u punom smislu nadilazi sferu potrošnje, postajući mjestom društvene borbe. Disertacija pokazuje da se u lokalnom kontekstu potrošačka kultura nije pravocrtno razvijala te da uloga suverenog potrošača, samostalnog i slobodnog u svojim potrošačkim izborima, predstavlja bitnu identitetsku kategoriju suvremenog doba. Današnje predodžbe sudionika istraživanja o Nami, otkrivaju kako potrošačke prakse reflektiraju individualne sustave vrijednosti i izvan sfere potrošnje.

potrošačke prakse, procesi identifikacije, robna kuća, modernizacija, urbanizacija, potrošačka kultura, socijalizam, tranzicija, Zagreb

nije evidentirano