Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1005946

Louis Léger u europskom filološkom ozračju


Zaradija Kiš, Antonija
Louis Léger u europskom filološkom ozračju // Studije o europskim intelektualcima na prijelazu XIX. u XX. stoljeće / Mikulaci, Daniel (ur.).
Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Ogranak Matice hrvatske u Puli, 2019. str. 162-175


Naslov
Louis Léger u europskom filološkom ozračju
(Louis Léger within the Ambience of European Philology)

Autori
Zaradija Kiš, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Studije o europskim intelektualcima na prijelazu XIX. u XX. stoljeće

Urednik/ci
Mikulaci, Daniel

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Ogranak Matice hrvatske u Puli

Grad
Pula

Godina
2019

Raspon stranica
162-175

ISBN
978-953-8278-14-3

Ključne riječi
Louis Léger, Strossmayer, Jagić, Georges d'Esclavonie, glagoljica, domoljublje, intelektualci
(Louis Léger, Strossmayer, Jagić, Georges d'Esclavonie, Glagolitic, Patriotisme, intellectuals)

Sažetak
Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je filologija jedna od ključnih humanističkih znanstvenih disciplina u Francuskoj se obrazuje Louis Léger, začetnik slavističkih studija čiji radovi jasno pokazuju put i zanimanje za spoznajom slavenske kulture na zapadnoeuropskom prostoru. Da bi se razumjela sva znanja koja nam je u svojim djelima ostavio Louis Léger (nepravedno zanemaren zbog općih društveno-političkih panslavističkih ideja), važno je pratiti njegov znanstveni razvoj koji osim visokog filološkog obrazovanja i jedinstvenih tema njegovih doktorskih disertacija podrazumijeva i izvrsno poznavanje većine europskih te gotovo svih slavenskih jezika. Posebno mjesto u razvijanju Légerovih znanstvenih i kulturoloških slavističkih interesa predstavljaju bliska poznanstva s istaknutim osobama slavenskoga svijeta poput Mickiewicza, braće Chodźko, Riegera, Friča i drugih koji su Légeru bili vodilje u razumijevanju slavenskoga europskoga prostora, a posebice u poimanju domoljublja isticanoga kroz kulturna djelovanja u stranom okruženju. U Légerovu znanstvenom radu posebno mjesto zauzimaju poznanstva s važnim Hrvatima iz političkoga i kulturnoga života koji su prosvjetiteljski djelovali na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće što je istaknuto u posvetama njegovih ključnih radova (doktorska disertacija posvećena je J. J. Strossmayeru, Slavenska mitologija Vatroslavu Jagiću). U radu smo se posebno usredotočili na Légerovo istraživanje glagoljaških glosa u rukopisu Georgesa d'Esclavonie, odnosno Jurja Slovinca. One predstavljaju početak paleokroatističkih Légerovih istraživanja. Glose su ga zanimale u kontekstu jedinstvena načina iskazivanja posebnosti prostora s kojega dolazi Juraj Slovinac i specifičnih znanja koje želi prenijeti svojim studentima, a to je glagoljsko pismo. Pritom valja istaknuti i posebna način odavanja počasti sv. Jeronimu za kojega se do 19. stoljeća vjerovalo da je tvorac glagoljskoga pisma, a što je Slovinac ostavio u zalog svojim slijednicima koji su mu misu slavili na prvi dan nakon blagdana sv. Jeronima (30. rujna). Znanstvenim pristupom srednjovjekovnoj filološkoj problematici i karakterističnom mu akribičnošću Léger ne zanemaruje istaknuti ljudski trenutak Jurja kao stranca – privrženost glagoljaša rodnoj grudi. Isto tako ostaje zadivljen pred Jagićevim doprinosom slavističkoj i kroatističkoj znanosti kroz koju je najiskrenije promicao svoje domoljublje.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Autor s matičnim brojem:
Antonija Zaradija-Kiš, (89025)