hrvatski

Suvremeno tržište radne snage unutar Europske Unije

Nemoguće je postojanje tržišta radne snage bez radnika i poslodavaca, tj. radne snage. U novije vrijeme sve se više vrednuje ljudski faktor te sposobnost radnika. Stanje na tržištu rada unutar Europske unije te procese vezane uz radnu snagu moguće je pratiti putem migracijskih kretanja, prvenstveno kroz radne migracije. Europska se unija osim brojnih prednosti za svoje radnike poput slobode kretanja ističe i nekim negativnim stranama kod zapošljavanja. Europska unija društveno i gospodarski zaostaje za svojim konkurentima Kinom, Japanom i SAD-om zato jer ne ulaže dovoljno u razvoj i tehnologiju te postoji niska razina zaposlenosti među ženskom populacijom te starijim stanovništvom. No, najveći problem je svakako starenje stanovništva što dovodi do smanjenja radno aktivnog kontingenta. U Hrvatskoj, koja je već 5 godina također članica Europske unije, situacija nije mnogo bolja. U 2017. godini je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti te blagi porast zaposlenih osoba, no unatoč tome, velik broj stanovništva odlazi na rad u inozemstvo. Najviše odlazi mlado i visokoobrazovano stanovništvo i to u Njemačku, Austriju, Italiju te Irsku. Problemi koji pogađaju Hrvatsku, kao i čitavu Europsku uniju, su smanjivanje i starenje te nedostatak radne snage čiji se manji gubici nadoknađuju uvozom radne snage iz ostalih dijelova Europe ili pak migrantima sa Bliskog istoka i sjeverne Afrike što je ujedno i najznačajnija migracijska struja u novije vrijeme.

tržište rada, radna snaga, migracijska kretanja, radne migracije, EU, Hrvatska

nije evidentirano