Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 1005350

Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj


Mira Radunić, Jelena Gadže, Katarina Lozo
Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj // Zbornik sažetaka 12.znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem
Zagreb, 2017. str. 28-28 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)


Naslov
Rokovi berbe i kakvoća sorata šipka uzgajanih u Republici Hrvatskoj
(Optimal harvest time and quality of pomegranate cultivars grown in the Republic of Croatia)

Autori
Mira Radunić, Jelena Gadže, Katarina Lozo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 12.znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem / - Zagreb, 2017, 28-28

Skup
12.znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 2-4.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Topljiva suha tvar, ukupna kiselost, sorta, Punica granatum L.
(Total soluble solids, total acidity, cultivar, Punica granatum L.)

Sažetak
Zbog visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti šipak (Punica granatum) sve intenzivnije se uzgaja širom svijeta. Tehnologija uzgoja šipka u svijetu značajno je uznapredovala kako u selekciji novih sorata tako i u unapređenju tehnoloških mjera, a sve u cilju povećanja priroda. U obalnom dijelu Republike Hrvatske kultura uzgoja šipka ima dugu tradiciju, a značajnija proizvodnja nalazi se na području Dubrovačko- neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. U uzgoju prevladavaju sorte: 'Barski slatki', 'Ciparski', 'Glavaš', i 'Sladun'. Zadnjih nekoliko godina podižu se i novi nasadi s introduciranim sortama 'Granada', 'Wonderfull' i 'Hicaznar' koje nisu gospodarski evaluirane u našim agroekološkim uvjetima. Cilj ovog istraživanja je evaluirati introducirane sorte te ih usporediti sa sortama koje se tradicionalno uzgajaju u agroekološkim uvjetima Dalmacije. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na značajnu razliku između domaćih i introduciranih sorata. Boja kore, arilusa i soka introduciranih sorata intenzivnije je crvene boje u odnosu na domaće sorte. Također, imaju značajno veći sadržaj ukupnih kiselina (%, izraženo kao limunska) u odnosu na sorte 'Barski slatki', 'Ciparski' i 'Sladun'. Temeljem sadržaja ukupnih kiselina i odnosa TSS/TA introducirane sorte kao i domaća sorta 'Glavaš' pripadaju skupini slatko-kiselih sorata dok ostale domaće sorte pripadaju skupini slatkih sorata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,
Agronomski fakultet, Zagreb