hrvatski

BOGOVIĆEV DOPRINOS TUMAČENJU PISMA PAPE INOCENTA IV. SENJSKOM BISKUPU FILIPU OD 29. OŽUJKA 1248. O POVLASTICI GLAGOLJANJA

O povlastici glagoljanja koju je papa Inocent IV. dao osobno senjskom biskupu Filipu u otpisu od 29. ožujka 1248. često su pisali hrvatski historičari, filolozi i drugi znanstvenici koji su u svojim djelima raspravljali o fenomenu glagoljice, glagoljskoj baštini i sličnim temama. U naše je doba osobito značajan doprinos Mile Bogovića, koji je u nizu rasprava objavljenih u desetak časopisa, zbornika i knjiga dao svoj izvorni znanstveni doprinos tumačenju pisma pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu. Bogović pri tom kontinuirano naglašava da pismo pape Inocenta IV. ne znači dopuštenje glagoljice u liturgiji, jer ona je već bila u zakonitoj uporabi kod nižega klera, nego da je od toga otpisa pravo korištenja glagoljice u bogoslužju dobio i senjski biskup i da se ta povlastica odnosi na cijelu njegovu biskupiju, pa i šire na "Slavoniju" i na krajeve gdje postoji taj običaj. Bogović je izvrsno objasnio značenje pisma pape Inocenta IV. u širem historijskom kontekstu u kojem glagoljaštvo sagledava kao prikladno sredstvo u novoj papinskoj misijskoj strategiji učvršćivanja i širenja pravovjerja na slavenskim prostorima, pri čemu je uloga senjskog biskupa Filipa kao izravnog papinskog povjerenika bila iznimno važna. Bogović ističe činjenicu da je s papinim blagoslovom "glagoljica prešla prag senjske katedrale", što se povoljno odrazilo za slobodan razvoj glagoljaštva, otvorivši put prema zlatnom vijeku hrvatske glagoljske kulture 14. i 15. st.

Mile Bogović, glagoljica, papa Inocent IV., senjski biskup Filip

nije evidentirano