Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada (CROSBI ID 677059)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Sekula, Lucija ; Barišić Marenić, Zrinka
hrvatski
Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada
Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje industrijske i tehničke baštinske kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskoga naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko- industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njezino zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Republici Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedoka nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Londonska je termoelektrana također prenamijenjena u muzej, i to jedan od najposjećenijih na svijetu, Tate Modern. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
industrijska baština, postindustrijsko doba, lučko-industrijski kompleks, intermodalno čvorište, Zadar, Gaženica
nije evidentirano
engleski
The Industrial Zone of the City of Zadar – Intermodal Hub and Possibilities in Warehouses’ Regeneration
Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje industrijske i tehničke baštinske kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskoga naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko- industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njezino zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Republici Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedoka nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Londonska je termoelektrana također prenamijenjena u muzej, i to jedan od najposjećenijih na svijetu, Tate Modern. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
industrial heritage, postindustrial times, industrial complex, intermodal hub, Zadar, Gaženica
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
136-137.
2018.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Book of Abstracts - 1st International Students' GREEN Conference
Habuda-Stanić, Mirna
Osijek: Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
978-953-7005-56-6
Podaci o skupu
1st International Students' GREEN Conference = 1. međunarodna studentska GREEN konferencija
predavanje
17.05.2018-18.05.2018
Zagreb, Hrvatska; Osijek, Hrvatska