hrvatski

Zadarska Gaženica – Intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada

Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje industrijske i tehničke baštinske kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskoga naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko- industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njezino zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Republici Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedoka nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Londonska je termoelektrana također prenamijenjena u muzej, i to jedan od najposjećenijih na svijetu, Tate Modern. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.

industrijska baština, postindustrijsko doba, lučko-industrijski kompleks, intermodalno čvorište, Zadar, Gaženica

nije evidentirano

engleski

The Industrial Zone of the City of Zadar – Intermodal Hub and Possibilities in Warehouses’ Regeneration

Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje industrijske i tehničke baštinske kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskoga naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko- industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njezino zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Republici Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedoka nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Londonska je termoelektrana također prenamijenjena u muzej, i to jedan od najposjećenijih na svijetu, Tate Modern. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.

industrial heritage, postindustrial times, industrial complex, intermodal hub, Zadar, Gaženica

nije evidentirano