hrvatski

Kako poboljšati prevenciju srčano-žilnih bolesti u Hrvatskoj

U razdoblju od 1991. do 2017. godine u Hrvatskoj je godišnje bilo 50 000 - 55 000 smrtnih ishoda. Očekivano trajanje života je raslo (2016. godine je za muškarce iznosilo 75, 0 godina, za žene 81, 3 godine), ali je još uvijek ispod prosjeka EU. Vodeći uzroci smrti u svijetu u istoj su godini bile srčano-žilne bolesti (32, 3%), zatim maligne bolesti (16, 3%), bolesti respiracijskog sustava (6, 5%) i dijabetes (5, 8%). Vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj također su bile bolesti srčano-žilnog sustava, s udjelom u ukupnoj smrtnosti za oba spola od 45% (u muškaraca 39, 7%, a u žena 50, 1%). S 326 kardiovaskularne smrti na 100 000 stanovnika Hrvatska je slabija od zemalja zapadne i sjeverne Europe, a bolja od istočnoeuropskih zemalja. Vrlo je važno unaprijediti naše zdravstvene pokazatelje i približiti se uspješnijim zemljama zapada i sjevera Europe. Stoga je potrebno pozitivno djelovati na vodeće preventabilne čimbenike srčano-žilnog rizika i uzroke smrti: arterijsku hipertenziju, pušenje, dijabetes, debljinu i povišen LDL-kolesterol. Brojna istraživanja u više zemalja Europe i svijeta pokazala su da prevencija ima jednaku ili čak veću važnost od vrhunskih suvremenih metoda liječenja u smanjenju koronarne smrtnosti (tzv. IMPACT model). Europske smjernice za prevenciju srčano-žilnih bolesti iz 2016. godine temelje se na konceptu ukupnog individualnog kardiovaskularnog rizika i razlikuju četiri stupnja rizika: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik. Takav pristup ne postavlja oštru granicu između primarne i sekundarne prevencije. Smjernice ističu važnost optimalne kontrole svih čimbenika rizika i postizanje ciljnih vrijednosti na temelju znanstvenih dokaza, izvedenih iz rezultata brojnih istraživanja i meta-analiza. U svjetlu spomenutih smjernica Europskog kardiološkog društva, potrebno je promicati zdrav način života (izbjegavanje pušenja i izlaganja duhanskom dimu, zdravu prehranu mediteranskog tipa, redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine), postizanje ciljnih vrijednosti arterijskog tlaka i LDL-kolesterola te dobru regulaciju dijabetesa. Važno je sustavno provoditi organiziranu edukaciju i ciljane programe u suzbijanju rastuće epidemije debljine, posebno u djece i mladih. Najpoznatiji SCORE sustav procjene srčano-žilnog rizika prepoznaje tri vodeća promjenljiva čimbenika rizika: pušenje, visinu sistoličkog tlaka i kolesterola. Osmišljeno suzbijanje pušenja duhana, primjena novih europskih smjernica za arterijsku hipertenziju i novih lijekova za snizivanje LDL-kolesterola (PCSK9 inhibitora), liječenje debljine i dijabetesa novim skupinama lijekova (GLP-1 agonistima, SGLT2 inhibitorima), mogu značajno poboljšati prevenciju srčano-žilnih bolesti u Hrvatskoj.

kardiovaskularne bolesti, prevencija, arterijska hipertenzija, pušenje, dislipidemija, dijabetes, debljina

nije evidentirano