Motivi i postupci klasičnih historiografa Dubrovačke Republike (CROSBI ID 64129)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Seferović, Relja
hrvatski
Motivi i postupci klasičnih historiografa Dubrovačke Republike
Od kraja 19. stoljeća do danas objavljena su u odgovarajućim kritičkim izdanjima brojna djela klasičnih historiografa iz vremena Dubrovačke Republike. Njihovi tekstovi sve više postaju važno pomagalo današnjem istraživaču u rasvjetljavanju tajni iz vremena srednjovjekovne komune, a zatim Dubrovačke Republike, i prirodno dopunjuju arhivska vrela. Zato je korisno ocijeniti koja su bila polazišta dubrovačkih autora, što ih je motiviralo u njihovu radu, kako su prilazili povijesnoj istini i kako su se prilagođavali i odolijevali teškoćama na koje su pritom nailazili i kao klerici i kao svjetovnjaci. Istražujući njihove motive i postupke u radu, uočavaju se slabosti poput plagiranja, sklonosti osobnoj promociji i oštroj (katkad i neutemeljenoj) polemici, ali i bogatstvo izobrazbe, širina pristupa i odgovorno shvaćanje rada. Najveći zamah ostvaren je u 16. i u 18. stoljeću, i to poglavito zaslugom nekolicine redovnika: benediktinaca Ludovika Cerve Tuberona, Mavra Orbinija i Euzebija Caboge te dominikanca Serafina Razzija u vrijeme humanizma, odnosno benediktinca Ignjata Đurđevića, dominikanca Serafina Marije Cerve i franjevca Sebastijana Slade u doba baroka. Pored pisanja anala, kronika i životopisa kao najčešćih historiografskih vrsta, dubrovački povjesničari dali su važan doprinos i poznavanju crkvenih ustanova, a nisu im bili strani ni programatski spisi namijenjeni širokoj publici, poput Kraljevstva Slavena Mavra Orbinija. Želeći veličati svoju domovinu, ili pedagoški djelovati unutar svojih crkvenih redova spram mlađih naraštaja, dubrovački su povjesničari pišući na latinskom i talijanskom jeziku ostavili trajno svjedočanstvo svoje kulturne baštine. Iako su znatan doprinos razvitku klasične dubrovačke historiografije dali stranci poput Razzija i pijarista Francesca Marije Appendinija (pred sam pad Republike), ipak je klasična dubrovačka historiografija, poput lijepe književnosti, ostala trajan ponos domaće misli.
Dubrovačka Republika, historiografija, kritička izdanja, plagiranje, polemike, pragmatika
nije evidentirano
engleski
Motives and Procedures of Classical Historiographers of the Republic of Dubrovnik
nije evidentirano
Republic of Dubrovnik, historiography, critical editions, plagiarism, polemics, pragmatics
nije evidentirano
Podaci o prilogu
529-547.
objavljeno
Podaci o knjizi
Verba volant - scripta manent. Zbornik u čast akademika Stjepana Krasića, OP
Matulić, Branko ; Lupis, Vinicije B.
Split: Sveučilište u Splitu
2019.
978-953-7220-34-1