Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Leksičko-semantička analiza dječjih iskaza u izražavanju osjećaja (CROSBI ID 676819)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Aladrović Slovaček, Katarina ; Čosić, Gordana ; Magašić, Ana Leksičko-semantička analiza dječjih iskaza u izražavanju osjećaja // ZNAČENJE U JEZIKU – OD INDIVIDUALNOGA DO KOLEKTIVNOGA XXXIII. međunarodni znanstveni skup ; Knjižica sažetaka / Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena (ur.). Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2019. str. 15-15

Podaci o odgovornosti

Aladrović Slovaček, Katarina ; Čosić, Gordana ; Magašić, Ana

hrvatski

Leksičko-semantička analiza dječjih iskaza u izražavanju osjećaja

Proces usvajanja svakoga pa tako i hrvatskoga jezika započinje još u majčinoj utrobi kada dijete slušanjem upoznaje svijet oko sebe. Od prvoga krika, plača, prvih neartikuliranih, a potom i artikuliranih glasova, ritamskih logatoma do prve riječi koja se pojavljuje oko prve godine, dijete postepeno, u skladu s psiho-kognitivnim razvojem usvaja jezik kojemu je izložen. Proces usvajanja praćen je telegrafskim govorom bez uporabe nepromjenjivih vrsta riječi i pomoćnih glagola, gramatičkim poopćavanjem, ispuštanjem ili zamjenom glasova u riječi te uporabom neologizama i komunikata, leksema koji se barem u jednoj sastavnici razlikuju od istoga leksema odraslih govornika. Istraživanja pokazuju da se temelj materinskoga jezika oblikuje oko treće godine, a oko šeste godine djeca izgovaraju sve glasove hrvatskoga jezika, dok se znanje gramatike (morfologije i sintakse) automatizira tek oko dvanaeste godine kada završava konkretna i započinje faza apstraktnoga mišljenja. U tom ranom razdoblju progresivno raste i djetetov rječnik, pa šestogodišnjak u svome rječniku ima otprilike 4000 do 6000 riječi, a polaskom u školu dijete godišnje ovladava s 500 do 1000 novih riječi. Bogaćenje rječnika jedan je od ciljeva nastave hrvatskoga jezika, iako strategija za ostvarenje toga cilja zapravo ne postoji. Upravo zato cilj je ovoga rada ispitati koje riječi i izraze koriste djeca vrtićke, predškolske i mlađe školske dobi u opisu osjećaja sreće, tuge, ljutnje i straha. U istraživanju će sudjelovati po desetero djece vrtićke dobi (3 – 4 godine), predškolske dobi (6 – 7 godina), te mlađe školske dobi (prvi i drugi razred). S ispitanicima će se provesti intervju čiji će se rezultati transkribirati i potom analizirati na leksičko-semantičkoj i gramatičkoj razini, s osobitim naglaskom na analizi upotrijebljenih pridjeva te će se dobiveni rezultati međusobno usporediti s obzirom na dobnu skupinu.

usvajanje jezika, učenje jezika, osjećaji, leksičko-semantička analiza, dječji govor

nije evidentirano

engleski

Lexical semantic analysis of the way children express emotions

nije evidentirano

language acquisition, language learning, emotions, lexical sematic analysis, children’s speech

nije evidentirano

Podaci o prilogu

15-15.

2019.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena

Zagreb: Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL)

978-953-8281-00-6

Podaci o skupu

XXXIII. međunarodni znanstveni skup HDPL-a "Značenje u jeziku – od individualnoga do kolektivnoga"

predavanje

16.05.2019-18.05.2019

Rijeka, Hrvatska

Povezanost rada

nije evidentirano