hrvatski

Utjecaj izloženosti zlostavljanju u djetinjstvu na pamćenje afektivno obojanih informacija

Dosadašnja istraživanja navode značajno lošije pamćenje neutralnih informacija, te očuvano ili čak bolje pamćenje emocionalnih informacija kod osoba izloženih zlostavljanju u djetinjstvu u odnosu na neizložene, unatoč različitoj metodologiji, poput malog uzroka, ispitivanje isključivo neutralnog i/ili negativnog pamćenja i slično. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati razlike u pamćenju pozitivnih, neutralnih i negativnih informacija kod mladih odraslih osoba sa i bez iskustva zlostavljanja. U istraživanju je sudjelovalo 114 ispitanika, od čega je 109 žena, te 5 muškaraca, studentske populacije u dobi od 18 do 28 godina (M=20.90 ; SD=1.746). Prije provođenja glavnog istraživanja, provedeno je predispitivanje s ciljem procjene valencije priča i odabira ispitanika u skupinu izloženih ili neizloženih zlostavljanju. Kako bismo eliminirali utjecaj intelektualnih sposobnosti na pamćenje, ispitali smo i opće kognitivne sposobnosti. U glavnom istraživanju ispitali smo sposobnost pamćenja informacija različite valencije kod osoba izloženih i neizloženih zlostavljanju, uz kontrolu raspoloženja i intelektualnih sposobnosti. U skladu s većinom dosadašnjih istraživanja, utvrđeno je značajno lošije pamćenje neutralnih i negativnih informacija, no očuvano pamćenje pozitivnih informacija kod osoba sa iskustvom zlostavljanja u odnosu na osobe bez takvih iskustava. Mogući razlog dobivenih rezultata leži u strutkuralnim promjenama, kao i promjenama u emocionalnom procesiranju kod osoba sa iskustvom zlostavljanja. Dobiveni rezultati doprinose literaturi o utjecaju emocija na pamćenje kod osoba sa i bez iskustva zlostavljanja, kao i području forenzičke psihologije, posebice tijekom svjedočenja i/ili davanja iskaza na sudu.

zlostavljanje u djetinjstvu, neutralno i emocionalno pamćenje, kognitivne funkcije, neurobiološke promjene

nije evidentirano