hrvatski

Uloga strategija traženja informacija u akademskom postignuću

Uspješnost u traženju i strukturiranju informacija postaje ključna vještina u 21. stoljeću, koja ima snažne implikacije za uspjeh u akademskom kontekstu. Pored posjedovanja većeg činjeničnog znanja, pojedinci s visokom potrebnom za spoznajom postižu veći uspjeh u obavljanju akademskih zadataka. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos strategija traženja informacija i potrebe za spoznajom u objašnjenju akademskog uspjeha studenata. U istraživanju su sudjelovala 224 studenata Sveučilišta u Mostaru, u dobi od 19 do 26 godina. Uspješnost u traženju i strukturiranju informacija procijenjena je pomoću Skale potrebe za spoznajom (Cacciopo, Petty i Kao, 1984) te Skale strategija traženja informacija (Miller, 1996), dok je akademsko postignuće ispitano na temelju prosjeka ocjena. Faktorska analiza Skale strategija traženja informacija je rezultirala trofaktorskim rješenjem za strategije koje su interpretirane kao: 1. Izravno traženje informacija ; 2. Nadgledanje visokog socijalnog troška ; 3. Nadgledanje niskog socijalnog troška. Provedbom jednosmjernih analiza varijance utvrđeno je da postoje značajne razlike u izraženosti korištenja strategija traženja informacija u akademskom kontekstu. U prosjeku studenti izraženije koriste Izravno traženje od strategije Nadgledanja visokog socijalnog troška, dok se strategije Nadgledanja visokog socijalnog troška koriste u najmanjoj mjeri. Analiza razlika u prosjeku ocjena s obzirom izraženosti različitih strategija traženja informacija pokazuje da izraženije korištenje Izravnog traženja rezultira boljim prosjekom ocjena. Zaključno, strategije traženja informacija predstavljaju značajan faktor u objašnjenju akademskog postignuća, dok nalazi ne podržavaju tvrdnju o strategijama traženja informacija kao bitnom faktoru u obrazovnom kontekstu.

potreba za spoznajom, strategije traženja informacija, akademsko postignuće

nije evidentirano