hrvatski

Zdravstvena procjena rizika u zdravstveno- ekološkoj djelatnosti

Postojeća organizacija mreže zavoda za javno zdravstvo predstavlja snažnu osnovu za očekivanu prilagodbu i nadogradnju sustava prevencije u području praćenja utjecaja iz okoliša na zdravlje. Integracija podataka uz pomoć novih tehnologija i decentralizacija do razine ključnih korisnika s ulogom procjenitelja rizika, značajno povećava razinu učinkovite procjene izloženosti i rizika. Integracija već uspostavljenih baza podataka okolišnog monitoringa na razinama jedinica područne (regionalne) samouprave s onima na nacionalnoj razini, uz razvoj baze podataka humanog biomonitoringa značajna je prednost za Hrvatsku u odnosu na niz zemalja u okruženju. Provedena je evaluacija institucijskog LIMS sustava, baze podataka odsjeka za odnose s javnošću i institucijske baze projektnih aktivnosti. Istovremeno je pretražen strateško investicijski i zakonodavni okvir s nacionalne i europske razine, te pretraživanje literature u relevantnim izvorima u svrhu identifikacije najprimjerenijih preporuka vezano za najavljeno formiranje zdravstveno-ekoloških timova unutar javnozdravstvenog sustava. Kroz komparaciju ključnih koraka komparirane su sličnosti i razlike između zdravstvene i toksikološke procjene rizika. Kroz prikaz nekoliko slučaja prezentirani su načini iskorištenja rezultata okolišnog monitoringa tijekom procjene sigurnosti za različite vrsta uzoraka. Prezentirane su najučestalije vrste izdavanih stručnih mišljenja u vremenskom razdoblju 2014. - 2018. godine i način korištenja institucijske web GIS aplikacije Ekološka karta Grada Zagreba. Prikaz strukture zahtjevatelja ili potencijalnih tražitelja usluge zdravstvene procjene rizika, prikazana je u svrhu jačanja kapaciteta budućih zdravstveno-ekoloških timova. Prikazani su potrebni ulazni podatci i način određivanja prihvatljivog dnevnog unosa, određivanje granice izloženosti i koeficijenta karakterizacije rizika korištenjem dostupnih alata. Kroz pregled područja, strateških ciljeva i potencijalnih aktivnosti iz dostupnih izvora financiranja inovacija u području okoliša i zdravlja prikazane su potencijalne prilike za javnozdravstvenu djelatnost u području okoliša i zdravlja u Hrvatskoj. Jačanje suradnje javnozdravstvenog sustava s gospodarskim dionicima, posebno u području razvoja inovativnih proizvoda i procesa, predstavlja jedan od europskih strateških smjerova daljnjeg razvoja preventivne medicine. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija i razvoj novih alata za procjene rizika probabilističke ili determinističke vrste, značajno pomažu u usmjerenijoj procjeni i komunikaciji rizika, te u učinkovitijem upravljanju resursima javnozdravstvenih dionika tijekom redovnog praćenja ili hitnih situacija i procjene utjecaja na zdravlje.

procjena rizika, web GIS aplikacija Eko karta, Zagreb

nije evidentirano