hrvatski

Alergijski potencijal peludi breze i utjecaj na zdravlje i kvalitetu života alergičara

Značajan je utjecaj raznolikog gradskog drveća, prvenstveno u estetskom, krajobraznom, socioekonomskom, ali i zdravstvenom smislu na urbani okoliš. Praćenje kvalitete zraka i pojavnosti alergene peludi u urbanim sredinama dio je zdravstveno ekološkog preventivnog sustava. Poznato je da određene vrste drveća posjeduju pelud visokog alergijskog potencijala. Breza raste samo na sjevernoj hemisferi, u većem dijelu sjeverne i središnje Europe, a uzgaja se u gradovima kao ukrasno drveće. Pelud breze je, uz pelud ambrozije i pelud porodice trava, jedan od najjačih aeroalergena. Velika produkcija peludi, rasprostranjenost, anemofilnost te posjedovanje i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu definiraju alergijski potencijal biljke. Također je važno znati da lijeska i joha svojom ranom polinacijom i križnom reakcijom s brezom, djeluju kao okidači alergijske senzibilizacije na pelud breze, pa se klinički simptomi manifestiraju naglašenije tijekom polinacije breze. Polinacija hrasta, bukve i pitomog kestena može produžiti trajanje simptoma alergijske reakcije na pelud breze i u periodu kada ta vrsta peluda nije prisutna u zraku, a značajna je križna reakcija između breze i ambrozije. Osim navedenih križnih reakcija, zamijećene su križne reakcije između peludi određenih biljaka i hrane. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ provodi aerobiološka ispitivanja od 2003. godine standardiziranom metodologijom. Uzorkovanje i analiza zraka u gradu Zagrebu se provodi akreditiranom vlastitom metodom „Aerobiološka volumetrijska metoda za određivanje kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja peluda“. Uređaj za uzorkovanje peludi i spora smješten je na krovu zgrade NZZJZ „Dr. A. Štampar“ i omogućava kontinuirano uzorkovanje tijekom cijele godine. U radu su prikazani rezultati dvije polinacijske sezone breze (2017-2018). Prikazan je početak i kraj polinacijske sezone, trajanje polinacije, prosječna maksimalna dnevna koncentracija, peludni indeks, alergijski potencijal i rizik. Na temelju dobivenih rezultata napravljen je peludni kalendar. Način upravljanja urbanim zelenim površinama znatno utječe na razinu koncentracije alergene peludi u zraku. Uvidom u alergijski potencijal grada predlažu se smjernice za gradnju naselja kako bi se smanjili učinci alergene peludi na zdravlje. Povećanje biološke raznolikosti zasađenih biljaka u gradu, ukoliko je moguća zamjena muških biljka sa ženskim, pravilno održavanje zelenih površina preduvjeti su za smanjivanje alergijskog potencijala grada.

breza, pelud, Zagreb

nije evidentirano