hrvatski

Ispitivanje fitotoksičnosti nekih insekticida koji se koriste za tretiranje tla

Štetnicima u tlu nazivamo štetnike koji u vrijeme dok pričinjavaju štetu poljoprivrednim kulturama žive ili se zadržavaju u tlu. Tako sjeme, klicu, korijen i mladu biljku napada čitav niz štetnika među kojim asu žičnjaci, sovice, grčice i rovac od osobitog ekonomskog značaja. Naročito veliku štetu spomenuti štetnici nanose kukuruzu, suncokretu i šećernoj repi, tj. kulturama rijetkog sklopa. Da bi izbjegli štete, poljoprivrednici su primorani vršiti različite mjere zaštite. Primjena kemijskih preparata – insekticida, zbog dobrih i brzih rezultata koje njima postižemo, najčešće se koristi. Insekticidi za suzbijanje zemljišnih štetnika mogu se primijeniti na više različitih načina. Na površinama gdje se očekuje slabiji napad štetnika, vrši se zaprašivanje sjemena prašivom koje uz fungicid sadrži i neki od djelotvornih insekticida. Osim sjemena, tretirati se može i tlo. Insekticid se u tlo tako da se njime tretira cijela površina ili se rasporedi u trake duž redova zasijanih određenom kulturom. Nakon tretiranja obično se zbog fizikalno- kemijskih osobina (hlapiv, fotolabilan) preparat oruđem unese u tlo. Treći i u posljednje vrijeme najčešće korišten način je lokalno unošenje insekticida u tlo, tj. polaganje preparata u neposrednu blizinu sjemena prilikom sjetve. Osim što treba zaštititi kulturu od napada štetnika, insekticid mora udovoljiti i drugom zahtjevu, tj. mora biti dovoljno selektivan. Iz prakse i literature poznati su slučajevi da neki zoocidi primijenjeni u dozi koja garantira uspješno suzbijanje štetnika, ne udovoljavaju i ovom drugom uvjetu, tj. nisu dovoljno selektivni. Kad neki insekticid pored insekticidnih svojstava ispoljava i ovakav utjecaj na kulturu, kažemo da je on djelovao fitotoksično odnosno fitocidno. Osim fizikalno-kemijskih osobina nekog preparata, način aplikacije svakako je veoma važan faktor koji odlučuje o fitotoksičnosti nekog insekticida. Kod zemljišnih insekticida fitotoksičnost naročito dolazi do izražaja pri lokalnom unošenju sredstava u tlo. Naime, ovim načinom aplikacije sredstvo biva položeno iznad, ispod ili po strani sjemena. Koncentracija sredstva u tlu oko sjemena na taj način zna iznositi i nekoliko stotina ppm. Proučavanje fitotoksičnog djelovanja nekog preparata jednako je važno kao i proučavanje njegova insekticidnog djelovanja. U literaturi koja se bavi ovom problematikom veoma je mali broj podataka koji ukazuju na mogućnost kvantitativnog određivanja fitotoksičnosti zemljišnih insekticida. U praksi se fitotoksičnost zemljišnih insekticida ocjenjuje metodom brojanja sklopa u različitim fazama rasta na tretiranim i netretiranim parcelama. Iz relativnog broja biljaka, kao i vizualnim zapažanjem eventualnih promjena, određuje fitotoksičnost nekom preparatu. Ovaj način ocjenjivanja i pored svoje jednostavnosti ima i određenih nedostataka. Naime navedenom tehnikom nismo u stanju razlučiti koliko je na smanjenje sklopa utjecao zemljišni insekticid, a koliko štetnik. Našim radom nastojali smo prilagoditi neke laboratorijske metode ispitivanja herbicida, u svrhu kvantitativnog određivanja fitotoksičnosti danas najčešće korištenih zemljišnih insekticida. Polazeći od pretpostavke da se uzgojem test biljke u standardnoj količini određenog supstrata kojem je prethodno dodana poznata količina nekog insekticida, pažljivim vizualnim praćenjem kao i određivanjem stvorene količine organske mase mogu utvrditi razlike u djelovanju među različitim insekticidima, kao i među različitim dozama istog insekticida, pristupili smo postavljanju više različitih pokusa. U kontroliranim uvjetima (staklenik, klima, komora) uzgojem biljaka kukuruza, šećerne repe i suncokreta u hranjivoj otopini + insekticid, u tlu + insekticid i u kremenom pijesku + insekticid, praćen je učinak različitih koncentracija forata, foksima, fenofosa, karbofurana, klormefosa, lindana i triazofosa na rast i razvoj mladih biljaka odnosno na nadzemnu i podzemnu masu. Probit analizom obrađeni su i grafički prikazani dobiveni rezultati koji su međusobno uspoređeni i kritički prokomentirani.

kukuruz, šećerna repa, suncokret, forat, foksim, fenofos, karbofuran, klormefos, lindan, triazofos, fitotoksičnost,

nije evidentirano