hrvatski

Kognitivna dimenzija u međukuturnoj komunikaciji

Nedvojbeno je kako je engleski jezik postao međunarodni jezik. Vidljivo je to iz činjenice da ga visoki postotak neizvornih govornika koristi za potrebe vlastite struke i usavršavanja, u akademskoj, znanstvenoj i kulturnoj komunikaciji, za razmjene iskustava i odlaske na međunarodne konferencije. Sukladno s tim, zadatak nastavnika jest usmjeriti poučavanje jezika prema profilu međukulturnoga govornika i razvijati međukulturnu kompetenciju koja se od sredine 1990-ih godina sve češće sagledava kao jedna od komponenata šire shvaćene komunikacijske kompetencije na stranom jeziku (Petravić 2016). Kako bismo ispitali međukulturnu kompetenciju, u ovom radu istražujemo stavove 45 studenata Prehrambene tehnologije na temelju prekograničnog međukulturnog modela CROMO, zamišljenog kao dopuna Europskom jezičnom portfoliju (EJP), sastavljenog od tri cjeline. Ovaj rad usredotočen je na drugu cjelinu gore navedenoga modela, na kognitivnu dimenziju međukulturne kompetencije, a odnosi se na ispitivanje stavova o sličnostima i razlikama, stereotipima i reakcijama studenata u međukulturnim kontaktima s ciljem osvješćivanja vlastitih uvjerenja i uporabe jezika u međukulturnim situacijama. Rezultati istraživanja pokazuju kako studenti posjeduju visoku razinu tolerancije i razumijevanja za različitosti te spremnost prihvaćanja kulturnih različitosti koje postaju dio modernoga življenja. Jednako tako, spremni su prihvatiti različite norme ponašanja u svojoj zemlji, kao i prilagoditi se načinu života u drugim kulturama. Iako su uočili postajanje vlastitih stereotipa prema ljudima koji žive u zemljama našeg graničnog područja, jednako tako smatraju kako i ljudi u ostalim zemljama također posjeduju stereotipe u odnosu na nas. Međutim, mišljenja su da sve susjedne zemlje dijele slične vrijednosti, navike i norme ponašanja te im je samim time lakše uspostaviti međukulturne kontakte. Znanje stranih jezika potrebno je za uspješnu i laku komunikaciju, kako sa svijetom, tako i s državama u susjedstvu. Svijet postaje sve manji, već je postao globano selo, a povezanost država raste. Ukoliko i Hrvatska želi postati dio toga svijeta, njezini građani, a posebice mlađa populacija, moraju intenzivirati svoje napore u učenju stranih jezika.

jezik u međukulturnim kontaktima ; međukulturna komunikacija ; stereotipi

nije evidentirano