hrvatski

Demografsko izumiranje hrvatskoga istoka

Predmet istraživanja u ovom radu je ukupno (opće) kretanje stanovništva triju županija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osječko- baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega međupopisnoga razdoblja (2001. – 2011.). Cilj istraživanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta međupopisne promjene broja stanovnika kao i tip općeg kretanja stanovništva. Suvremena demografska slika promatranog prostora očekivani je odraz dugoročnog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja različitih demografskih i nedemografskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, od kojih su mnogi imali remetilačke učinke kako na demografski tako i na društveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju županije hrvatskoga istoka gube stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, tj. većim umiranjem od rađanja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju „ukupnog“ stanovništva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju „prisutnog“ stanovništva prirodnim padom stanovništva. Brojne su i uglavnom dugoročne demografske, društvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoročni demografski učinci depopulacije i demografskog izumiranja oni se najjasnije ističu u biološkom sastavu stanovništva. Najvažniji proces u razvoju biološke strukture stanovništva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje.

Hrvatski istok, ukupna depopulacija, prirodni pad, negativna migracijska bilanca, demografsko izumiranje, starenje stanovništva

nije evidentirano