hrvatski

Uloga strepećeg kognitivnog stila i anksiozne osjetljivosti u fiziološkoj i subjektivnoj stresnoj reaktivnosti osoba s i bez paničnoga poremećaja

Panični poremećaj anksiozni je poremećaj određen neočekivanim i ponavljanim epizodama intenzivnog straha, osjećaja gubitka kontrole te nadolazeće propasti praćen intenzivnim tjelesnim simptomima. Osim anksiozne osjetljivosti, odno-sno straha od ugrožavajućih posljedica simptoma anksioznosti, čini se kako još jedan kognitivni faktor doprinosi pojačavanju panične simptomatike. Riječ je o strepećem kognitivnom stilu koji predstavlja stabilnu i opću sklonost stvaranja dinamičke percepcije i mentalnih scenarija prijetnje ubrzano napredujućih kroz vrijeme i prostor. U suvremeno doba, sve je veća istraživačka pažnja usmjerena utvrđivanju doprinosa psiholoških faktora u fiziološkoj reaktivnosti osoba s ank-sioznim poremećajima. Naime, pretpostavlja se kako njihova uloga u procjeni prijetnje ranjivih pojedinca ipak nadilazi isključivo kognitivnu prirodu. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio provjeriti prirodu odnosa strepećeg kognitivnog stila, anksioznosti i anksiozne osjetljivosti i fiziološke i subjektivne stresne reaktivnosti u situacijama opuštanja, iščekivanja i primjene stresora u osoba sa i bez panič-noga poremećaja. Istraživački uzorak sačinjavali su sudionici kliničke skupine s paničnim poremećajem (N=30) te usporedna skupina (N=30). Svi sudionici pružili su demografske podatke te su ispunili Ljestvicu anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti, Upitnik anksiozne osjetljivosti i Upitnik strepećeg kognitivnog stila. Pro-veden je kvazieksperimentalni nacrt koji je uključivao mjere fiziološke aktivnosti i subjektivne procjene pobuđenosti u situacijama opuštanja, iščekivanja i primje-ne stresora. Utvrđeno je kako se subjektivno doživljena promjena pobuđenosti nakon stresora uvećava s izraženošću strepećeg kognitivnog stila, kao i tjelesnih ili socijalnih strepnji u osoba s paničnim poremećajem. U usporedne skupine ovaj je doživljaj uvećan tek s izraženošću tjelesnih strepnji. Anksiozna osjetljivost, anksioznost i strepeći kognitivni stil prediktori su promjene kardijalne stresne pobuđenosti s obzirom na opuštanje na razini uzorka u cijelosti. U spoznajnome smislu, rezultati ističu potrebu razmatranja uloge distorzija u percepciji dinamike fiziološke i subjektivne stresne pobuđenosti u nastanku, intenziviranju i održava-nju paničnoga poremećaja.

anksiozna osjetljivost, strepeći kognitivni stil, panični poremećaj, stresna reaktivnost

nije evidentirano