hrvatski

PREPORUKA VIJEĆA EUROPE O POJEDNOSTAVLJENJU KAZNENOG PRAVOSUĐA I NJEZIN UTJECAJ U POJEDNOSTAVLJENIM PROCESNIM FORMAMA U HRVATSKOM KAZNENOM PROCESNOM ZAKONODAVSTVU

Donošenjem Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine, hrvatski je zakonodavac pristupio sustavnoj izgradnji pravnih instituta, pomoću kojih se s više ili manje uspjeha u hrvatski kazneni postupak provode smjernice za pojednostavljenje i ubrzanje kaznenog postupka, koje su postavljene u Preporuci Vijeća Europe R(87)18 o pojednostavljenju kaznenog pravosuđa. Realizacija tog cilja moguća je predviđanjem i usavršavanjem pojednostavljenih procesnih formi, čiji će konkretni oblici biti prilagođeni hrvatskoj pravnoj tradiciji, ali i visokim standardima suvremenog kaznenog procesnog prava. Tema ovog članka je analiza utjecaja Preporuke Vijeća Europe o pojednostavljenju kaznenog pravosuđa na pojednostavljene procesne forme u hrvatskom kaznenom procesnom zakonodavstvu. Slijedeći nomotehničku sistematiku tog akta autorica detaljno obrađuje sadržaj Preporuke kao i izvorne nazive pojedinih pravnih instituta odnosno oblike pojednostavljenja i ubrzanja kaznenog postupka. Najveći dio članka posvećen je pozitivnopravnoj i teorijskoj analizi pojedinih pojednostavljenih procesnih formi u hrvatskom kaznenom procesnom zakonodavstvu. Koncepcija jedinstvenog normativnog modela kaznenog postupka, prihvaćena u hrvatskom kaznenom procesnom pravu, stavlja u novi kontekst pojednostavljene procesne forme, što zahtjeva kritički pristup pojedinim pravnim institutima. U članku se analizira postupanje prema načelu svrhovitosti, koje se realizira pomoću bezuvjetnog odustanka od kaznenog progona, te uvjetnog odustanka od kaznenog progona, koji u sebi sadrži konsenzualne elemente i elemente diversion. Posebnosti kaznenog postupka po privatnoj tužbi proizlaze iz činjenice da njegovo provođenje ovisi o volji oštećenika kao privatnog tužitelja. Postupak za izdavanje kaznenog naloga kao pisani postupak, sadrži u sebi snažnu komponentu prešutne konsenzualnosti, dok je postupak za izricanje sudske opomene svojevrsni relikt ranijeg kaznenopravnog sustava. Iako se svi navedeni postupci vode za kaznena djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina, autorica posebnu pozornost posvećuje posebnostima postupka za lakša kaznena djela, s osobitom analizom istraživanja kao specifičnog stadija ovog postupanja. Presuda na temelju sporazuma stranaka konsenzualni je oblik postupka, koji se primjenjuje na sva kaznena djela bez obzira na težinu počinjenog djela. Autorica zaključuje da je hrvatski zakonodavac većim dijelom dobro slijedio smjernice Preporuke R(87)18, ali je u realizaciji konkretnih pravnih instituta moguće daljnje poboljšanje pojedinih pravnih rješenja. Otklanjanjem nekih praktičnih nedostataka, razriješila bi se i pojedina teorijska sporna pitanja, što bi moglo pridonijeti daljnjem ubrzanju i pojednostavljenju kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj.

Pojednostavljene procesne forme ; Preporuka Vijeća Europe R(87)18 ; hrvatsko kazneno procesno pravo ; kazneno pravo Vijeća Europe ; uvjetni odustanak od kaznenog progona ; bezuvjetni odustanak od kaznenog progona ; kazneni nalog ; presuda na temelju sporazuma stranaka.

nije evidentirano