hrvatski

Riječi s dvama nadslovcima u Vitezovićevu "Lexiconu"

Premda u svome rječniku pod naslovom "Lexicon Latino-Illyricum" Vitezović nije bio sklon bilježenju dvaju nadslovaka na pojedinim riječima, u njem se ipak nalaze 3 latinske riječi (razlikovnice) i 22 hrvatske riječi (pojavnice) koje su označene dvama nadslovcima (dakle ukupno 25 zapisa s dvama nadslovcima). U radu se ponajprije ukratko objašnjava Vitezovićeva poraba triju znakova preuzetih iz grčke tradicije, i to kako na latinskima, tako i na hrvatskim riječima. Potom se razmatraju latinski primjeri s dvama nadslovcima, pri čem se upozorava na dvije razine porabe: onu na prozodijskoj razini i onu na neprozodijskoj razini. Pripominje se također da nije posve jasno zašto Vitezović nije češće bilježio dva nadslovka, kao i to da je šteta što to nije činio. Opisuju se k tomu i dva moguća načina bilježenja nadslovaka na latinskim riječima (»maksimalistički« i »minimalistički«), ukoliko bi se htjelo dosljedno provesti označivanje Vitezovićevim znakovljem. Zatim se raspravlja o hrvatskim riječima s dvama nadslovcima, te se izlučuju dva primjera koja će vjerojatno biti "lapsus calami". Posebice se razmatra jedini hrvatski primjer s dvama različitim nadslovcima ("ízpìt"), kao i osobit zapis "sćímìſe". Potom se tumači 18 riječi pojavnica s dvama oštrim znakovima (poput "rúké"), gdje se prvi oštri znak slijeva može smatrati zapisom na morfonološkoj razini. Na kraju se podastire opis dosljednoga zapisa senjskoga čakavskoga tronaglasja (te ujedno novoštokavskoga i književnoga četveronaglasja, pak i posavskoga petonaglasja) Vitezovićevim tronadslovnim sustavom, uz porabu dvaju nadslovaka na pojedinoj riječi, te pod pretpostavkom da određene mogućnosti koje je Vitezović u svome zapisu mjestimice nagovijestio, u potpunosti budu provedene.

Pavao Ritter Vitezović ; Lexicon Latino-Illyricum ; prozodija ; silina ; visina ; otega ; tupi znak ; oštri znak ; zavinuti znak ; kratkosilazni naglasak ; visokouzlazni naglasak ; dugosilazni naglasak

nije evidentirano