hrvatski

Utjecaj uzgoja ratarskih kultura na onečišćenje voda Biđ-bosutskog polja

Poljoprivreda (agrosfera) sudjeluje u onečišćenju okoliša – drugih sfera ; atmo-, hidro-, bio- i lito- sfere, a kako prevladava emisija sa širokoga prostora – poljoprivrednoga zemljišta – iz tla (pedosfere) uobičajeno se svrstava u difuzne izvore onečišćenja. Međutim, na poljoprivrednim imanjima – farmama nalaze se i točkasti izvori onečišćenja, kao što su lagune s tekućim stajskim gnojivom, gnojišta sa stajskim gnojem, skladišta mineralnoga gnoja i sredstava za zaštitu bilja, koji u slučaju incidenata, kao što je bila nedavna poplava u Posavini, postaju točkasti izvori emisije onečišćivača (polutanata) u okoliš. Panonska poljoprivredna regija ima razvijenu poljoprivredu, a njen istočni dio – Istočno panonska podregija – Istočna Slavonija i Zapadni Srijem tradicionalno je žitnica Hrvatske, čije su najveće bogatstvo plodna tla i (čiste) vode. Korištenje i zaštita tih darova Prirode preduvjet je opstanka i gospodarski, socijalno i okolišno održivoga razvoja ovoga kraja. Prakticirajući tradicionalno ratarenje, ovaj je kraj „zadužio“ poljoprivrednu struku kao ishodište posebnoga tropoljnog plodoreda poznatoga pod imenom „staro slavonsko tropolje“. To je do danas s pedohigijenskoga stajališta najpovoljniji, održiv sustav gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u uzgoju bilja na širem području plodne Panonije (Bašić, Tomić 2014). Međutim, intenzifikacija uzgoja bilja i stoke, primjena agrokemikalija (mineralnih gnojiva i pesticida) i napuštanje plodoreda, koja je u drugoj polovici 20. stoljeća zahvatila ovaj kraj, između ostalih, za posljedicu je imala onečišćenja vode u vodotocima i pitke podzemne vode. Istraživanja onečišćenja voda iz poljoprivrede prikazana u ovom radu imala su cilj utvrditi stanje voda i intenzitet onečišćenja uzrokovanoga gnojidbom dušikom i fosforom kao za ratarske kulture najvažnijim hranjivima. Provedena su u Biđ-bosutskom polju u petogodišnjem razdoblju 2009. – 2013. godine, dostatnom da se izmjene svi usjevi koji se uobičajeno uzgajaju. Uzgoj bilja praćen je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ima), a kakvoća voda (površinskih, cjednih i podzemnih) kontinuiranim motrenjem vode u vodotocima, cjednoj vodi iz lizimetara i podzemnoj vodi – iz piezometara. Tradicionalni plodored je napušten, a najzastupljeniji usjev je kukuruz. Kako je poznato kukuruz u kratkom razdoblju formira ogromnu biološku nadzemnu i podzemnu masu pa zbog toga traži izdašnu gnojidbu u vrijeme formiranja te mase. Rezultati istraživanja potvrdili su očekivanja da se njegovim uzgojem polučuje znatno veće ispiranje dušika i fosfora u usporedbi s ostalim uzgajanim oraničnim kulturama, a napose u usporedbi s lucernom kao krmnom kulturom. Prema dobivenim rezultatima utvrđeno je da je površinska voda u vodotocima Biđ i Istočna Berava bila u znatnoj mjeri opterećena povećanim sadržajem spojeva amonijskoga dušika (NH4/N) i fosfora i uz aktualni sustav gospodarenja izložena ozbiljnom riziku od eutrofikacije. Srednje vrijednosti koncentracije ukupnoga dušika i fosfora u lizimetrijskoj vodi povremeno su prelazile maksimalno dopuštene koncentracije (MDK), od 11, 3 mg N/l, odnosno 0, 3 mg P/l. Valja također naglasiti da je podzemna voda u solumu poljoprivrednih tala, prema utvrđenim vrijednostima i kriterijima koji su propisani Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine, br. 77/98. i 137/08.), odgovarala III. kategoriji ekološke kakvoće. Rezultati višegodišnjih istraživanja na području Biđ-bosutskog polja pokazuju da sustav uzgoja oraničnih usjeva – plodored, s visokom zastupljenosti okopavina, količina, vrijeme i način gnojidbe predstavlja opasnost ozbiljnog onečišćenja vodnog blaga ovog područja dušikom. To pitanje zaslužuje iscrpnije istraživanje u potrazi za plodoredom i sustavom gospodarenja kojim će se bez posljedica za profitabilnost uzgoja bilja izbjeći onečišćenje voda.

poljoprivreda, voda, onečišćenje, dušik, fosfor, teški metali

nije evidentirano