hrvatski

Prema „kreafitnom društvu“ – analiza razvojnih potencijala hrvatskoga društva na primjeru Krapinsko-zagorske županije

Polazišna osnova ovoga rada jest konstatacija o izostanku adekvatnoga teorijskog pristupa koji bi reprezentirao pogodno analitičko sredstvo za razmatranje realiteta suvremenih društava. Postojeći koncepti parcijalnog su karaktera, usmjereni su na objašnjenje užih segmenata društvene stvarnosti te nude tek fragmentarnu sliku suvremenog društva. Pored toga, iskazuju manjkavosti u obličju izvjesnih redukcionizama, nedostatne zaokruženosti i empirijskog utemeljenja. Isto tako, na terminološkoj razini različiti koncepti učestalo interferiraju što u teorijski prostor unosi dodatne nejasnoće i maglovitosti. S obzirom na iskazano nezadovoljstvo trenutnim stanjem sociologijske teorije koja ne uspijeva, mišljenja smo, pružiti uvid u ključne odrednice suvremenih društava i dati objašnjenje cjeline socijalnog univerzuma koji nas okružuje, kao temeljni smo zadatak ovoga rada postavili razradu konceptualnog alata koji će prevladati naznačene nedostatke. Razradi odgovarajućeg alata prethodio je prilično podroban pregled određenog sklopa recentnih teorijskih pristupa proizašlih iz teorijske perspektive postindustrijalizma. Osobit je naglasak pritom stavljen na teorijske artikulacije društva znanja (drugo poglavlje) i kreativne ekonomije (treće poglavlje), dvije teorijske perspektive koje imaju određene konvergentne točke, ali se, dakako, i podosta razlikuju. Razmatranje pojedinih krucijalnih značajki ovih pristupa popraćeno je s kritičkim odmakom i ukazivanjem na razloge zbog kojih dotični teorijski instrumenti nisu pogodni za analizu realnosti suvremenih društava iako su određeni uvidi dviju orijentacija nesumnjivo dragocjeni. U narednom poglavlju razrađujemo autentičnu konceptualnu shemu koja u prvom redu reprezentira značajan heuristički alat prikladan za adekvatno razumijevanje suvremenih društava. Radi se o svojevrsnoj idealno-tipskoj konstrukciji koja pretendira na analitičko zahvaćanje cjeline društvenoga života pa stoga uključuje šest odgovarajućih dimenzija koje korespondiraju s temeljnim područjima društvenosti. Našoj konceptualnoj shemi pridjenuli smo termin „kreafitno društvo“ pri čemu navedeni pojam predstavlja originalni neologizam, složenicu sastavljenu od pojmova kreativnost i profit. Dok posljednji pojam indicira na kontinuitet suvremenog društva u odnosu na moderno kapitalističko društvo, prvi apostrofira kreativnost kao središnju odrednicu današnje društvene stvarnosti. U četvrtom se poglavlju razrađuje konceptualna shema „kreafitno društvo“ pri čemu se pomno elaborira njen epistemološki status te se ukazuje i na njen analitički potencijal. Primjenjivost odgovarajuće konceptualne sheme demonstrirali smo u drugom dijelu našeg rada na način da smo je primijenili pri proučavanju tematike razvoja odabrane jedinice analize – Krapinsko-zagorske županije. Prilikom razmatranja odgovarajućeg problemskoga sklopa oslonili smo se na pojedine teorijske pretpostavke sadržane u konceptualnoj shemi te smo pritom nastojali utvrditi u kojim dimenzijama Krapinsko-zagorska županija iskazuje obilježja „kreafitnoga društva“. Pritom smo se, u metodološkom pogledu, služili analizom sekundarnih podataka, a proveli smo i seriju intervjua s akterima koji su direktno involvirani u razvojne procese u odgovarajućoj mikroregiji. U empirijskom dijelu ovoga rada došli smo do dragocjenih uvida u značajke razvoja Krapinsko-zagorske županije te smo analizama konkretne empirijske građe demonstrirali heuristički potencijal konceptualne sheme „kreafitno društvo“.

postindustrijsko društvo, društvo znanja, kreativna ekonomija, konceptualna shema, „kreafitno društvo“, razvoj, Krapinsko-zagorska županija

nije evidentirano