hrvatski

O suzbijanju korova u kukuruzu

U radu se osvrćemo na dominantnu korovnu floru kukuruza u Hrvatskoj i na mogućnosti suzčbijanja istih postojećim herbicidima. Komentiranju se EU restrikcije koje će uskoro zaživjeti a koje se prvenstveno odnose na mnogobrojne pripravke zasnovane na atrazinu a koji će biti zabranjeni od srpnja 2007. Kritički se pristupa EU propisima o MDK za atrazin u vodi za piće. Isto se upoređuje s propisima EPA u SAD-u. Temeljem zabrane postavlja se pitanje koji bi herbicidi mogli zamjeniti atrazin? Navode se postojeća rješenja za svaki rok primjene, koji su znatno skuplja od kombinacija s atrazinom. Kukuruz je po zasijanim površinama vodeća poljoprivredna kultura u R. Hrvatskoj. Slično je i u svijetu gdje sa 140 milijuna hektara iza pšenice i riže zauzima treće mjesto. Prije Domovinskog rata površine zasijane kukuruzom u Hrvatskoj kretale su se preko 500000 ha. Danas one iznose oko 400000 ha što čini gotovo jednu trećinu sveukupnih obradivih površina. Iz prikazanog se može zaključiti da kukuruz u svijetu ali i u Hrvatskoj ima veliki gospodarski značaj. Smatra se da je kukuruz uz mlijeko najvredniji hrvatski robni proizvod. Ukupna proizvodnja zrna kukuruza u Hrvatskoj relativno je velika i kreće se nešto manje od 2 mil. tona. Iskazano po glavi stanovnika, malo je zemalja u svijetu koje proizvode više kukuruza od Hrvatske. U tehnološkom procesu proizvodnje kukuruza zaštita bilja odnosno zaštita kukuruza od bolesti štetnika i korova ima vrlo značajno mjesto. Posebno se ovo odnosi na mjere kojima suzbijamo korov. Računa se da bolesti, štetnici i korovi i u slučaju kad primjenjujemo sve raspoložive mjere borbe smanjuju kukuruzu prinos za jednu trećinu. Nažalost, od svih raspoloživih mjera borbe protiv štetočinja još uvijek se najčešće primjenjuju kemijske mjere borbe. Zbog činjenice da bolesti i štetnici kukuruzu ne predstavljaju ni izbliza tako velik problem kao korovi, mjere borbe koje poduzimamo protiv ove dvije skupine štetočinja nisu intenzivne. To potvrđuje i činjenica da se za kupovinu herbicida u Hrvatskoj utroši više od 90% ukupno utrošenih sredstava za zaštitu od štetočinja . Praktički, kukuruz nije moguće uzgojiti bez intenzivnog i sustavnog suzbijanja korova. Kao što smo već rekli najčešće, gotovo isključivo, u borbi protiv korova u kukuruza rabimo kemijske mjere borbe, odnosno primjenjujemo herbicide. Za tu svrhu u R. Hrvatskoj registrirano je 30 djelatnih tvari na osnovi kojih dozvolu za promet ima 122 herbicidna pripravka. Usporedimo li taj broj s ukupnim brojem u Hrvatskoj registriranih sredstava za zaštitu bilja, (početkom 2007. godine bilo ih je 849), moglo bi se zaključiti da za sve probleme odnosno za svaki korov imamo «kemijski» odgovor.

kukuruz, korovi, herbicidi, EU-propisi

nije evidentirano