hrvatski

Potencijalne i stvarne količine pšenične slame koje se mogu prikupiti na OPG-u

Pšenica je vodeća poljoprivredna kultura u svijetu i zasijana je na oko 25% ukupnih obradivih površina te je zastupljena na svim kontinentima. Predstavlja važan dio u ljudskoj i životinjskoj prehrani. Pšenica je također važan izvor biomase, kojem svijet pridaje pažnju zbog sve većeg iscrpljivanja neobnovljivih izvora energije. Pšenica sudjeluje u proizvodnji biogoriva, gdje se od zrna i slame dobivaju tekuća (etanol) i kruta biogoriva (briketi/peleti). Proizvodnjom biogoriva iz zrna smanjuje se količina zrna za prehranu čovječanstva pa se posljednjih godina pridaje pažnja razvoju biogoriva iz slame. Slama predstavlja važan izvor organske tvari, ima značajan utjecaj na biološka, kemijska i fizikalna svojstva poljoprivrednih tala i ne treba ju nipošto smatrati otpadom. Cilj ovog diplomskog rada je odrediti koliko se može prikupiti pšenične slame s određene površine nakon žetve, kod dvije različite sorte pšenice: Kraljica i Sofru, strojevima i opremom koja se koristi na OPG-u. Osim toga, potrebno je utvrditi koliko se makrohranjiva (N, P i K) iznosi u određenoj količini slame koja se više neće vratiti u tlo kao organska tvar. Prinos slame bio je u rasponu od 8.900, 9 kg/ha (prosjek, Sofru) do 9.648, 8 kg/ha (prosjek, Kraljica), a učinkovitost prikupljanja je bila slična i kretala se od 21, 53% (prosjek, Sofru) do 23, 69% (prosjek, Kraljica). Usporedno tome, količina slame koja je iznesena po hektaru sadržavala je 11, 17 kg N ; 4, 47 kg P i 22, 34 kg K kod sorte Kraljica i 9, 29 kg N ; 3, 71 kg P i 18, 57 kg K kod sorte Sofru.

biomasa ; pšenična slama ; žetveni indeks ; učinkovitost prikupljanja

nije evidentirano