Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava (CROSBI ID 426573)

Ocjenski rad | diplomski rad

Marušić, Bartul Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava / Derenčinović, Davor (mentor); Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, . 2016

Podaci o odgovornosti

Marušić, Bartul

Derenčinović, Davor

hrvatski

Smrtna kazna u kontekstu njene opravdanosti i ljudskih prava

Smrtna kazna oduvijek je bila predmet polemike i teorijske rasprave između pravnika, filozofa, humanista i političara. Njezina ireverzibilnost, ponaročito u slučaju greške nad nevinima, nehumanost i prijepornost gotovo svake dosadašnje metode izvršavanja zazivaju averziju prema kapitalnoj sankciji uz već postojeće dugotrajne i doživotne zatvore za najteža djela i oblike. To je i razlog njene kompletne abolicije u međ. zajednici Europske Unije i zabrane izručivanja zatvorenika državama u kojima se ona može sprovesti i dosuditi. Takav stav slijedi i potiče Europski sud za ljudska prava i protokoli Europske konvencije za ljudska prava iz 1950. Pogriješnost tumačenja o skupoći i pravednosti smrtne kazne potvrđena je raznim istraživanjima i logičkim tezama. S druge strane, javno mnijenje joj je i dalje sklono u mnogim državama. A ona, iako obitava u državama u kojima je kriminalitet visok, ipak ga ne smanjuje a ne utječe niti na generalnu prevenciju, dok na specijalnu i iskupljenje za života nije ni moguće da to čini. Sindromi „death row“ i efekt ozvjerenja stvaraju kontraefekat i drukčije razmišljanje od već uobičajenih i uvriježenih predodžbi. A razmjernost je također upitna. Stoga, svi glavni argumenti dokazano otpadaju dok retribucija i „Kantova javna pravda“ ostaju kao eventualni jedini mogući razlozi za retenciju i retalijaciju, ali koji kao takvi bacaju ljagu na moderno pravosuđe i civilizaciju ne rješavajući probleme prevencije i njenog pozitivnog vida kao najvažnijeg za koherentnost mira i nečinjenje zla. U ime najviše ljudske vrijednosti uništava se ta ista a žrtve se ne povraćaju. Smrtna kazna vuče svoje korijene iz krvne osvete i izvora starijih i do 2000. god. pr. Kr. Danas je u svijetu preko 120 zemalja ukinulo taj vid sankcije dok ju neke ne sprovode u praksi. Tridesetak federalnih ili cjelovitih zemalja koje su je zadržale u cijelosti ili djelomično spadaju u manjinu ali po broju ljudske populacije „zauzimaju“ više od pola svijeta. Zabrinjavajuće je što među njima spada i tzv. „Velikih 8“ država, koje su ujedno vodeće u kreiranju svjetske politike koja neizbježno utječe kako na pravosuđe tako i na svakodnevni život i percepciju građana

Smrtna kazna ; opravdanost smrtne kazne ; kapitalna kaznena djela ; filozofija kažnjavanja

nije evidentirano

engleski

Death penalty in the context of its justification and human rights

nije evidentirano

Capital punishment ; justifiability of the death penalty ; Capital Criminal Offenses ; the philosophy of punishment

nije evidentirano

Podaci o izdanju

76

06.06.2016.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Pravni fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Pravo