hrvatski

Utjecaj željezničkog prometnog (pod)sustava na gospodarstvo srednje i južne Dalmacije

Magistarski znanstveni rad pod naslovom &laquo ; Utjecaj željezničkog prometnog podsustava na gospodarstvo srednje i južne Dalmacije&raquo ; bavi se istraživanjima i potrebitim znanstvenim analizama kako bi se proširile dosadašnje spoznaje o interakciji željezničkog prometa i gospodarstva u srednjoj i južnoj Dalmaciji, a s ciljem da dobiveni rezultati budu rabljeni u razvoju sveukupnog gospodarstva Hrvatske temeljenom na korištenju komparativnih prednosti željeznice u odnosu na ostale grane prometa. Uvodno se utvrđuje i obrazlaže cjelokupna problematika teme rada u okviru prometno-transportne proizvodnje, a unutar toga definira se cilj istraživanja. Kao krajnji cilj istraživanja, dosljednom primjenom znanstvenoistraživačkih metoda, utvrđuje se interakcijska povezanost željezničkog prometnog podsustava i gospodarstva srednje i južne Dalmacije s akcentom na rad luka i suradnju željeznice, te obrnuto. Uz valoriziranje dosadašnjih spoznaja, identifikacijom relevantnih parametara koji su utjecajni na optimalizaciju rada u lukama i na željeznici postavljaju se smjernice daljnjeg istraživanja i primjene rezultata istraživanja. Nakon prezentiranja metodologije istraživanja i njene aplikacije postavljanjem problema i cilja, istražuju se elementi i odnosi unutar željezničkog prometnog podsustava u sklopu složenog prometnog sustava s posebnim osvrtom na tehničko-tehnološka i organizacijska obilježja u transportnom procesu. Pri tome se, primjenjujući metodu sustavnog pristupa, željeznica tretira kao složeni sustav obilježen velikim brojem različitih objekata i procesa s njihovim međusobnim vezama, a kao posebna obilježja ističe se: višečlanost široke vodoravne i okomite strukture, složenost na osnovama integralne povezanosti transportnog procesa u okviru svojih osnovnih djelatnosti iz kojih se formira njegova hijerarhijska struktura u više stupnjeva, višefunkcionalnost, te dinamičnost, gdje je promjena stanja i djelovanja u funkciji prostora i vremena. Primjenjujući metodu dekompozicije u opisivanju (pod)sustava željezničkog prometa, ukazuje se na četiri osnovna stratuma kao podsustava: tehnički, tehnološki, informacijsko-upravljački i ekonomski. Konačno, željeznički promet se razumijeva kao jedan nelinearni kibernetski sustav višeg reda, sastavljen od niza svojih podsustava, pričem ostvarivanje pojedinačnih ciljeva vodi ka zajedničkom. Željeznica svojom ulogom i značajem u razvoju srednje i južno-dalmatinskih luka, te njihovim međusobnim, interaktivnim djelovanjem ima izravan utjecaj na globalan razvoj gospodarstva ove subregije. Budući da je jedna od osnovnih uloga prometnih znanosti u razvoju gospodarstva, poznavanje zakonitosti prometnih procesa, promatrajući povijesni razvoj željeznice i njezinih pruga koje povezuju područje srednje i južne Dalmacije s unutarnjim kontinentalnim dijelom Hrvatske, ukazuje na početak i/ili završetak željezničkih pruga u lukama. U teorijskom razmatranju mogućih pristupa međugranske povezanosti ukazuje se utjecaj željeznice na razvoj luka i obrnuto. Valoriziranjem geoprometnog položaja luka srednje i južne Dalmacije utvrđuje se gravitacijski doseg svake pojedine luke: Split i Ploče. Daje se procjena utjecaja prometnih robnih tokova na razvoj regije, pa i šireg okruženja, ukazuje na stupanj razvijenosti gospodarstva u regiji i komparira sa stupnjem razvijenosti ostalih regija u Republici Hrvatskoj. Vrednovanjem konkurentne sposobnosti srednje i južno-dalmatinskih luka prema ostalim konkurentnim lukama u Jadranu (Rijeka, Trieste, Koper), kvantitativnim, kvalitativnim metodama i metodom komparacije ističe se važnost logističkih čimbenika u njihovom poslovanju kao i problemi u iznalaženju rješenja, te mjera koje treba poduzeti za njihovo razrješavanje. Polazni parametri su ocjena efikasnosti rada i poslovanja u lukama kao i kvaliteta njihovih veza s gravitirajućim središtima u zaleđu. Presjekom analize prometa, kapaciteta i robnih tokova srednje i južno-dalmatinskih luka daje se procjena aktualnog stanja i mogućnosti daljnjeg razvoja uzimajući u obzir utjecaj i važnost rukovanja objedinjenim teretima i suvremenim transportnim tehnologijama. Metodologijom vrednovanja koridora i određivanjem dosega odnosno gravitacijskog područja geografsko-geometrijskom metodom, koja se bazira na iznalaženju udaljenosti od luka do određenih središta u Hrvatskoj i Europi te obrnuto, ukazuje se na značaj i ulogu koju imaju luke srednje i južne Dalmacije u povezivanju željeznicom Jadrana i srednje Europe. Iznalaženjem najkraćih udaljenosti, kao rezultat, a što je i cilj ove metode, dobivaju se precizni pokazatelji koji određuju kojem gravitacijskom području pripada pojedina luka, odnosno kojoj luci gravitiraju pojedini gradovi tj. središta u hrvatskom i europskom zaleđu. Pri nastojanju unapređivanja poslovanja i povećanja konkurentnosti modernih prometnih sustava danas, kao čimbenici razvitka nezaobilazne su suvremene transportne tehnologije. Prikazom važnijih obilježja i analizom utjecajnih faktora na budući razvoj suvremenih transportnih tehnologija, zaključuje se da interes i inicijativu za njihovu primjenu treba jednako tražiti u okviru prometnog sustava, kao i njegovu okruženju. S tim u vezi, promet se tretira kao jedinstven i nedjeljiv u prijevozu tereta, kada se o prometnim granama može govoriti kao podsustavima toga prometnog sustava. Važnost ovog magistarskog rada i njegov znanstveni doprinos iznalazi se u prijedlogu mjera i aktivnosti za kvalitetniju valorizaciju i funkcioniranje željezničkog prometnog podsustava u funkciji razvoja gospodarstva srednje i južne Dalmacije kao i u prikazu projekcije, perspektive razvoja luka i gravitirajućih im pruga te u izboru optimalnog modela ili više njih.

željeznički promet; podsustav; srednja i južna Dalmacija; valorizacija; interakcija; gospodarstvo; konkurencija; gravitacijsko prometno područje; koridori; organizacija; tehnika; tehnologija; transport; prijevoz; luke

nije evidentirano