hrvatski

Dubrovnik kao kruzerska destinacija trendovi i moguće strategije razvoja)

Atraktivni kulturno-povijesni i prirodni resursi, razvijenost turističke i lučke infrastrukture i dobar geografski položaj prednosti su Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Danas je Dubrovnik, prema broju pristajanja brodova, peta tranzitna luka na Mediteranu i nezaobilazni dio itinerara svjetskih kruzerskih kompanija. Temeljno obilježje kruzerskoga turizma u Dubrovniku je sezonsko. Velika dnevna koncentracija putnika na relativno ograničenom gradskom prostoru uglavnom u šestomjesečnom razdoblju (svibanj- listopad) stvara probleme koji su izuzetno složeni. Postavlja se pitanje u kojemu smjeru dugoročno razvijati Dubrovnik kao kruzersku destinaciju u kontekstu globalnih trendova i održivog razvoja. U radu se istražuju promjene u mjesečnoj, tjednoj i dnevnoj dinamici putnika i ticanja brodova, vremenu pristajanja brodova, prosječnom stajanju u luci u Dubrovniku u razdoblju 2013.- 2017., trendovi na tržištu pomorskih krstarenja i predlaže model razvoja Dubrovnika kao kruzerske destinacije. Nalazi ukazuju na pozitivne i negativne trendove, na potrebu rješavanja postojećih problema upravljanja potražnjom i destinacijskim proizvodom. Dubrovnik, da bi iskoristio prilike, a prijetnje sveo na minimum, treba razvijati kao kruzerski centar, tj. kao tranzitnu i baznu luku uz implementaciju strategije diferencijacije. Takav razvoj zahtijeva proaktivno djelovanje svih dionika izravno i neizravno uključenih u kruzerski turizam, daljnja ulaganja u lučku i gradsku infrastrukturu i suprastrukturu, u poboljšanje turističke ponude, u bolju prometnu dostupnost ali i veće razumijevanje građana. Više nego dosad, valja razvijati Dubrovnik kao baznu luku, što bi bilo korisno za luku i za dubrovački turizam.

kruzerski turizam ; Dubrovnik ; Mediteran ; trendovi ; strategija razvoja ; kruzerski centar

nije evidentirano